Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je danas održalo debatu o situaciji u Bosni i Hercegovini, a među govornicima bio je i predstavnik Rusije, koja i predsjedava ovim tijelom, Vasilij Nebenzja.

Na samom početku, pojasnio je zbog čega je Rusija podržala produženje misije EU-Althea za narednih godinu dana.

"Njihova komanda je prihvatila balansiranu poziciju te spriječila intervenciju u unutrašnja politička pitanja u BiH. Vjerujemo da će aktivnosti misije u budućnosti također biti u skladu s mandatom kojeg imaju te da će snage EU imati stabilizirajuću ulogu kako bi se održao mir i sigurnost u BiH", rekao je Nebenzja.

Naveo je da je Rusija s "velikom zabrinutošću" ispratila krizu u Bosni i Hercegovini, najveću u zemlji nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Reakcija ovog tijela je bila i više nego potrebna. Ovo je već peti sastanak o BiH, što pokazuje ozbiljnost situacije s međuetničkim problemima u BiH. Do krize je dovela aktivnost zapadnih zemalja, uključujući one koje su se obavezale da će raditi na razvijanju post-konfliktnog društva u BiH. Umjesto da su radile na dijalogu među etničkim grupama te na kompromisnim rješenjima, vidjeli smo egoističnu želju da pod svaku cijenu održe vanjsku kontrolu nad suverenom zemljom", rekao je.

Dodao je i da je "Zapad žrtvovao godine napora da se stabilizira situacija" u BiH te da "ruše dejtonsku strukturu Bosne i Hercegovine."

"Rade i na uništenju identiteta naroda u Bosni i Hercegovini, koje tjeraju da prihvataju vrijednosti kultura koje nisu njihove. Opasna politika koja ruši dejtonski sistem poštovanja dva entiteta i tri konstitutivna naroda ima jasnu antisrpsku poruku. Postoji nejednakost i za Hrvate u BiH koji nemaju mogućnost da izaberu svog legitimnog predstavnika u tijelima vlade pod krinkom 'izgradnje države'", rekao je Nebenzja, nazvajući to "grubim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma."

Kao primjer "zloupotrebe", kako je Nebenzja to nazvao, je naveo genocid u Srebrenici, kojeg je nazvao "tragedijom."

"Ovim slučajem se manipulira kako bi se provodili zapadni interesi. Pokušaji, s izmišljenim kontekstom, da se za sve krize u BiH prebaci na RS padaju na prvu kritiku", rekao je.

Dodao je da izborna i pravosudna tijela BiH "više nisu nezavisna" te da "prekrajaju izbornu volju" naroda u BiH.

"Prave pritisak na disidente kroz sankcije, političku represiju, prijetnje i krivično gonjenje. Vrhunac ove neokolonijalnog prakse je imenovanje Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika, iako za to nije bilo podrške u ovom tijelu. Ponavljam da samo Vijeće sigurnosti BiH može potvrditi imenovanje visokog predstavnika i ne prihvatamo 'druga' Schmidta kao visokog predstavnika", rekao je.

Naveo je dalje da je Schmidt, kojeg je nazvao "njemačkim državljaninom" i "strancem", doveo do krize u BiH.

"Činjenica je da ovaj navodni visoki predstavnik odvojen od realnosti, i to dokazuje njegov izvještaj, koji ima svrhu da prikaže pogrešnu sliku o situaciji u BiH i da prebaci odgovornost na RS, koja brani dejtonske temelje BiH. Ovo je dokaz zapadnog nepoštovanja BiH kao nezavisne evropske zemlje. To se ne ogleda samo kroz Schmidta, već kroz aktivnost OHR-a, koji brani domaće aktere koji ne žele razgovarati i tražiti rješenje jer će to uraditi neko drugi", rekao je Vasilij Nebenzja.

Na kraju je ponovio svoje kritike prema akterima evropskih zemalja, kao i ponovio tvrdnju o navodnim "antisrpskim osjećajima" unutar zemlje, govoreći pri tome da su "predstavnici Bošnjaka prijetili i oružanim sukobima" tokom ovogodišnje političke i ustavne krize u zemlji, kao i da su vlasti u RS-u "pokazivale spremnost da budu konstruktivni."