Rijetki metali, poluvodiči, prodajna tržišta, Njemačka se iz praktičnosti i komfora duboko oslonila na Kinu. No sada se ta ovisnost sve više pokazuje kao ozbiljan strateški rizik, a globalni lanci opskrbe ponovno pucaju po šavovima.

Pekingski industrijski plan polako, ali sigurno daje rezultate: i Sjedinjene Države i Europa bolno uviđaju koliko su ovisni o kineskoj proizvodnji, a posebno je pogođena njemačka industrija. Kao i tokom pandemije koronavirusa, ponovno prijete nestašice čipova i to zbog odluka iz Pekinga. No problem seže mnogo dublje i dalje u prošlost.

Rijetki metali neophodni su za razvoj gotovo svih ključnih tehnologija, od električnih automobila do vjetroturbina i oružanih sistema. Kina, koja dominira globalnim tržištem tih sirovina, već godinama kontrolira ponudu ograničavanjem izvoza, pa Njemačka ubrzano traži alternativne izvore, no zamjene se teško pronalaze.

Domaća proizvodnja čipova bilježi određeni rast, posebno nakon što su kompanije poput TSMC-a i Boscha započele zajedničke projekte u Evropi. Ipak, evropski proizvođači automobila i dalje su gotovo potpuno ovisni o azijskim tvornicama.

Martin Welcker, direktor porodične firme Schütte iz Kölna, primjer je koliko je duboka ta ovisnost. Iako njegova firma ne uvozi ni poluvodiče ni rijetke metale iz Kine, njegovi dobavljači to čine. Kada je u proljeće postalo jasno da Kina ograničava izvoz rijetkih metala, Welcker je odmah podigao uzbunu.

"Nakon pandemijskih zastoja stvorili smo zalihe, ali ne možemo biti potpuno otporni, to je jednostavno nemoguće", kaže on. "Naše zalihe daju nam samo malo vremena u slučaju ozbiljnijeg poremećaja."

Slična situacija je u Wolfsburgu, u centru njemačke automobilske industrije. Volkswagen se bori da održi proizvodne linije u pogonu. Do srijede je bilo neizvjesno hoće li tvornice moći završiti sedmicu bez prekida rada.

Privremena dobra vijest stigla je kasno navečer: zalihe čipova zasad su dovoljne barem do sljedeće sedmice. No dugoročna situacija ostaje neizvjesna. Volkswagenu nedostaje oko 2000 različitih elektronskih komponenti, od kojih mnoge dolaze iz kompanije Nexperia, koju je Nizozemska nedavno pod pritiskom SAD-a morala preuzeti od Kine.

Tržišni udio Nexperije za standardne čipove procjenjuje se na čak 40 posto. Kod proizvođača automobila poput VW-a, ove se komponente nazivaju "hranom za kokoši", mahom su to sitni dijelovi poput dioda ili tranzistora, potrebni u velikim količinama. U nekim pogonima čak se i stari elektronski sistemi rastavljaju kako bi se došlo do funkcionalnih dijelova.

"Situacija je iznimno složena", priznao je finansijski direktor VW-a Arno Antlitz. "Osiguravamo proizvodnju iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu."

Nada za olakšanje pojavila se nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga u južnokorejskom Busanu. Trump je izjavio da je spor oko kineskih izvoznih kontrola za rijetke metale riješen, nazvavši to "rješenjem za cijeli svijet".

Kinesko ministarstvo trgovine, međutim, bilo je znatno manje euforično. Prema priopćenju Pekinga, dogovor se odnosi samo na ranije najavljenu pooštrenu kontrolu kineskog izvoza, planiranu za početak oktobra. Njena primjena odgađa se za godinu dana. Sjedinjene Države su zauzvrat pristale povući proširenje ograničenja izvoza visokotehnoloških proizvoda, uvedeno krajem septembra, koje je obuhvatalo i poslovanje s podružnicama kompanija već pod američkim sankcijama.

Ovo bi možda moglo donekle ublažiti probleme njemačke industrije, ali ne mijenja kratkoročno zabranu izvoza poluvodiča kompanije Nexperia. Također, sastanak u Južnoj Koreji, održan bez učešća evropskih predstavnika, jasno pokazuje temeljni problem: tokom decenija Njemačka je postala sve ovisnija o Kini, ali ni Berlin ni Bruxelles – gdje se donosi trgovinska politika EU, nisu uspjeli ostvariti utjecaj na Peking proporcionalan toj ovisnosti.

"Rusija je bila oluja, Kina je klimatska promjena", rekao je prije tri godine Thomas Haldenwang, tadašnji šef Saveznog ureda za zaštitu ustava.