Arheolozi u Jeruzalemu otkrili su glineni fragment pečata star 2.700 godina koji baca novo svjetlo na napete odnose između drevnoga kraljevstva Judeje i moćnoga Novoasirskog Carstva te pokazuje da su čak i u antičko doba poreznici bili neumoljivi.

Artefakt, pronađen u Arheološkom parku Davidson uz Zapadni zid, nosi natpis na akadskom jeziku, službenom jeziku Asiraca, u kojem se od kralja Judeje zahtijeva da uplati danak "do prvog dana mjeseca Ava", razdoblja koje prema jevrejskom kalendaru odgovara kraju jula ili početku augusta. U natpisu stoji i upozorenje: "Ako ne, posljedice će biti ozbiljne."

Istraživači smatraju da je fragment pratio službenu poruku asirskog kraljevskog izaslanika, vjerovatno "oficira za kočije" ili "držatelja uzda" koji je zahtjev za uplatom prenio u ime kralja Sankeriba, asirskog vladara koji je krajem 8. stoljeća pr. Kr. napao Judeju, piše Popular Mechanics.

Otkrila ga je ekipa Dr. Ayale Zilberstein iz Izraelske uprave za starine, tokom iskopavanja ostataka građevine iz željeznog doba, za koju se pretpostavlja da je bila dio upravnog kompleksa.

Fragment, dugačak tek nekoliko centimetara, prepoznala je arheologinja Moriah Cohen, koja je u početku mislila da su oznake ukrasne. "Kad sam shvatila da bi to moglo biti klinasto pismo, vrisnula sam", rekla je za The Jerusalem Post. "Zaista, nevjerovatan je osjećaj biti prva osoba nakon 2.700 godina koja ga je dotaknula."

Analiza je pokazala da glina potječe stotinama kilometara sjeverno od Jeruzalema, iz sliva rijeke Tigris, blizu drevnih asirskih prijestolnica Ninive i Nimruda, što potvrđuje da predmet nije lokalne izrade.

"Ovo je prvi izravni dokaz službene prepiske između Asirije i Judeje", izjavio je asirist Peter Zilberg sa Univerziteta Bar-Ilan. "Povezuje arheologiju, historiju i Bibliju na jedinstven način.'

Prema biblijskoj Knjizi o Kraljevima, kralj Ezekija u početku je odbijao platiti danak Sankeribu, što je dovelo do asirskog pohoda na Judeju. Historijski i biblijski izvori navode da je na kraju popustio te poslao poruku pokajanja i uplatio ogroman iznos od 300 talenata srebra i 30 talenata zlata.

Mali glineni pečat tako predstavlja rijedak materijalni dokaz jedne od najstarijih poznatih "poreznih opomena" u historiji i podsjetnik da, bez obzira na doba, izbjegavanje poreza nikada nije prolazilo bez posljedica.