NIJE BEZAZLENO: Ukoliko vam se često vrti u glavi, a imate i ove simptome – odmah se obratite doktoru...

Neki pacijenti, u želji da pomognu sebi, pokušavaju sami pronaći rješenje, ponekad s neočekivanim rezultatima.

  • Zdravlje

  • 05. Nov. 2025  

  • 0

Vrtoglavica je jedan od onih simptoma koji mogu potpuno promijeniti doživljaj svakodnevice. Iako mnogima zvuči bezazleno, osjećaj da se sve oko nas vrti, da gubimo ravnotežu ili sigurnost u vlastito tijelo, može biti izrazito uznemirujući.

Stručnjaci upozoravaju da vrtoglavicu može prouzročiti mnogo toga – od organskih poremećaja do psiholoških stanja - te da je, osim liječničke dijagnostike, važno i prihvaćanje samoga sebe.

- Prihvaćanje sebe, često smo govorili, koliko mi imamo nezrelu narcističku ideju da moramo biti savršeni – bez vrtoglavice i ikakvog simptoma. Čim se pojavi jedan simptom, počinje se rušiti ta naša slika. Negdje je mentalno zdravlje integracija svega ovog pozitivnog, kreativnog što mi jesmo i svega ovog što ne možemo biti. Prihvaćanje sebe da nismo savršeni, ali da nismo roba s greškom, da možemo imati vrtoglavicu ili bilo koji drugi simptom, a da možemo stotine drugih važnih stvari sjajno raditi, objašnjava prof. dr. sc. Ante Bagarić, specijalist psihijatar, subspecijalist adiktolog i psihoterapeut.

Osim psihološkog pristupa, važna je i strpljivost u pronalasku uzroka. Neki pacijenti, u želji da pomognu sebi, pokušavaju sami pronaći rješenje, ponekad s neočekivanim rezultatima.

- Ja sam jednom imala pacijenta koji je to pogledao na internetu, onda je došao i sve mi rekao - ja sam napravio sam sebi pokus, nakon toga sam sve izokretao. Ja kažem odlično, pa što ste došli. On kaže – došao sam se pohvaliti, prisjetila se doc. dr. sc. Ivana Aras, dr. med., specijalistica otorinolaringologije, subspecijalistica fonijatrije i audiologije.

Vrtoglavica može imati brojne uzroke.

- Mi neurolozi najviše volimo dijeliti vrtoglavice na one centralnog uzroka i perifernog. Nama je periferni bilo što od izlaza iz mozga pa na dalje, a centralni su recimo dijelovi mozga koji te informacije o ravnoteži prikupljaju i zapravo obrađuju, a to su mali mozak i moždano deblo, objašnjava dr. sc. Josip Sremec, dr. med., neurolog i neuroimunolog.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...