Početkom oktobra u Sarajevu je u organizaciji nevladine organizacije Civil society BiH i Britanske Ambasade Sarajevo održana konferencija o vanrednim izborima u Republici Srpskoj i upotrebi novih tehnologija u izbornom zakonodavstvu.

Sa te konferencije su potekle ideje izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se poboljšala transparentnost i kvalitet izbornog procesa.

"Oktobarska konferencija postigla je rezultate, a tema je, da podsjetim bila, otklanjenje prepreka za upotrebu savremenih tehnologija u izbornom procesu i vanredni izbori u RS-u. Radili smo je sa Britanskom ambasadom Sarajevo i Misijom OSCE-a u BiH. Otvorio ju je Šef misije ambasador Richard Holtzapple i šef političkog odjela Britanske ambasade Ed Miles. Ovaj put pred predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti struka je dala konkretna rješenja kako bi predstojeći izbori 2026. godine bili transparentni i pravedni.

Radi se o tri člana u zakonu koji se hitno moraju promijeniti, jer su u totalnoj suprotnosti s mogućnostima da se nove tehnologije koriste. Konkretno, pored ostolog, promjene su vezane za dizajn izbornog listića, objavljivanje rezultata i ponovno brojanje, da ne spominjem da se skener ne može koristiti onako kako je to predviđeno", kazala je u razgovoru za Slobodnu Bosnu Laura Bošnjak, projekt menadžer Civil Societyja - organizatora konferencije.

Ono što je interesantno, ističe naša sagovornica, da su spremnost da se prijedlozi upute u parlamentarnu proceduru više pokazali predstavnici opozicije, nego vlasti, jer se neki od njih nisu ni pojavili.

"Mislim da neću pretjerati ako kažem da je nekima od njih izborni zakon postao metafora za kampanju, blokade ili dnevnopolitička 'prepucavanja', te da ignoriranjem sigurnih, fer i transparentnih izbora govore o sebi i sebi čine protivuslugu", ističe ona.

U razgovorima sa parlamentarcima i klubovima, naglašava naša sagovornica, zaključeno je da ove izmjene mogu proći u oba doma Parlamenta BiH, te da je u međuvremenu Centralna izborna komsija usvojila inicijativu o izmjeni ovih, ali i još članova, pored ostalog o povećanju broja žena na listama i njihovoj ravnopravnosti (ukupno 12 tačaka) i uputila ih prema zakonodavcu. 

"Ono što smo zatražili mi, nakon što klubovi Parlamenta BiH istu razmotre, je da se izmjene i dopune upute u hitnu parlamentarnu proceduru. Očekujemo da do toga dođe uskoro, a oni koji budu glasali protiv ili budu suzdržani pokazat će ono što upravo imamo na sceni, a to je frustrirajuća situacija kojom nas sigurno neće odvesti u euroatlanske integracije. Do toga mislim neće doći, jer postoje i oni koji su ovu priču uozbiljili i dali joj dignitet.

Tehnologije, nažalost neće moći biti primijenjene na izborima u Republici Srpskoj. Uz to, hipotetski ili prema nekim informacijama, upitno je da li će do njih doći ili će biti pomjereni. To ne znam, jer nemamo tačne i precizne informacije, a one su ključne kad istupamo u javnosti.

U međuvremenu, CIK BiH završava poslijednje pripreme za raspisivanje međunarodnog tendera za nabavku specifičnih tehnologija, a za njihovu upotrebu prioritetno je usvojiti ovo o čemu sam govorila", kaže Bošnjak.

Naša sagovornica ističe i da trenutno postoji projekat na kojem radi tim sa akademikom Mirkom Pejanovićem, prof. dr Nevenom Anđelićem, mr.sci Reufom Bajrovićem, sudijom Farisom Vehaboićem, a cilj je da se, nakon što uskoro uspješno bude finalizirano usvajanje izmjena i dopuna Izbornog Zakona BiH, otvori i kompleksna materija - reforma Ustava BiH koju nazvaju "Aprilski paket 2".

"Govoreći o ustavnoj reformi i 'Aprilskom paketu 2', moram reći da je Aprilski paket da nije oboren, vjerojavno mogao Bosnu i Hercegovinu kao državu već dovesti u evropsku i euroatlansku obitelj. Država bi bila iznad entiteta i kantona što sada nije slučaj, a da ne govorim o skupoći kompleksnog ustrojstva s ekonomskog aspekta koji, vjerojatno, ne bi mogle budžetski finansirati ni visokorazvijene zemlje. Najzad bili bismo doista jedinstvena, suverena i stabilna Bosna i Hercegovina sa premijerom, možda i jednim predsjednikom i ne bismo imali ono što imamo sada, a to je začani krug, besmislenost i nestabilnu političku scenu koju kroje upravo oni koji 'vladaju', ako se to može nazvati vladanjem.

Lidere još uvijek ne vidimo. Paket je onda oboren kupovinom ili trgovinom i rezultat je upravo ovo. Kao i sa Izbornim zakonom, ustavnoj reformi se mora pristupniti ozbiljno, da ne kažem mnogo ozbiljnije jer će to biti jako težak proces. Ipak, neophodno je i prioritetno krenuti u tu priču, nego vječno živjeti u tranziciji, jer u svakom segmentu života ovdje možemo reći da svi, a i pojedinačno živimo skoro nepodnošljiv život u tranziciji", istakla je Bošnjak u razgovoru za naš portal.