Nancy Pelosi, prva i jedina predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a i jedna od najmoćnijih ličnosti među Demokratama decenijama, objavila je da se neće kandidovati za reizbor.

"Zaista sam voljela služiti kao vaš glas u Kongresu i uvijek sam poštovala pjesmu Svetog Franje, 'Gospode, učini instrument svog mira', himnu našeg grada. Zato želim da vi, moji sugrađani San Francisca, budete prvi koji će saznati. Neću se kandidovati za reizbor u Kongres", rekla je 85-godišnja Pelosi u četvrtak u impresivnom videu koji je predstavljao ljubavno pismo gradu koji je predstavljala skoro 40 godina u Washingtonu.

"Sa zahvalnim srcem, radujem se svojoj posljednjoj godini službe kao vaš ponosni predstavnik. Dok idemo naprijed, moja poruka gradu koji volim je sljedeća: San Francisco, spoznaj svoju moć. Stvorili smo historiju. Postigli smo napredak. Uvijek smo predvodili put, a sada to moramo nastaviti činiti tako što ćemo ostati punopravni učesnici naše demokratije i boriti se za američke ideale koje cijenimo", dodala je.

Ova objava okončava pojačane spekulacije posljednjih dana da će dugogodišnja demokratkinja uskoro objaviti svoju namjeru da završi svoju kongresnu karijeru nakon 38 godina. Općenito se očekivalo da će napustiti Kongres nakon ovog mandata, prvog u nekoliko decenija kao obična članica.

Osvrćući se na svoje brojne uloge na Kapitolu, Pelosi je u četvrtak izjavila: "Stalno govorim svojim kolegama u Predstavničkom domu, bez obzira na titulu koju su mi dodijelili – predsjedavajuća, vođa, šefica predstavničkog doma – nije bilo veće časti za mene nego stajati u Predstavničkom domu i reći: 'Govorim u ime naroda San Francisca.'"

Ulazak u historiju

Pelosi je prvi put izabrana u Kongres 1987. godine, a ušla je u historiju kao prva predsjedavajuća Predstavničkog doma 2007. godine. Ona je i dalje jedina žena koja je predala čekić, koji je zaslužila nakon izbora 2006. i 2018. godine. Čak i sada, decenijama nakon njenog uspona na vrh demokratskog kluba u Predstavničkom domu, ona ostaje jedan od najuticajnijih glasova u stranci.

Kongresmenka je javno objavila svoju odluku o penzionisanju dva dana nakon jedne od svojih najvećih političkih pobjeda u posljednjih nekoliko godina: uvjerljive pobjede na glasačkom listiću u Kaliforniji kojim se mijenja karta Kongresa u državi u korist demokrata uoči međuizbora 2026. godine. Lično je prikupila desetine miliona dolara za tu inicijativu, prema osobi upoznatoj s njenim naporima prikupljanja sredstava.

Iako sama Pelosi nije bila na glasačkom listiću u utorak, to je bio prikladan završni trenutak njene bogate političke karijere. Dugogodišnja demokratska liderka posvetila je svoje posljednje godine u Kongresu - i kao predsjedavajuća i kao obična članica - borbi protiv predsjednika Donalda Trumpa i njegove preinake Republikanske stranke. Posljednjih mjeseci, žestoko je radila iza kulisa sa svojim dugogodišnjim prijateljem, guvernerom Gavinom Newsomom, kako bi usvojio "Prijedlog 50", koji je pobijedio sa čak 63% glasova. 

Odrasla u baltimorskom naselju Mala Italija, Pelosi je odrasla šetajući hodnicima Kapitola, gdje je njen otac služio kao američki kongresmen iz Marylanda. Kao kćerka jednog bivšeg gradonačelnika i brat drugog, njene kolege su često pripisivale taj odgoj njenim oštrim pregovaračkim taktikama i žestini u politici.

Čvrsta ruka

Držala je čvrstu ruku nad demokratama u Kongresu - gotovo nikada nije izgubila glas na izborima, što se redovno dešavalo pod republikancima u Predstavničkom domu - i koristila je taktike stare škole kako bi zadržala tu moć, uključujući osvetu nad svojim rivalima blokirajući ih u moćnim odborima. Nikada se nije suočila s ozbiljnim izazivačem tokom svog mandata predsjedavajuće Predstavničkog doma. (Iza kulisa je ohrabrivala ugrožene demokrate da se javno kandiduju protiv nje ako im je to potrebno da bi stekli naklonost kod kuće, govoreći im: "Samo pobijedite.")

Dvije godine nakon što se Pelosi povukla s mjesta čelnice demokrata u Predstavničkom domu pod pritiskom da prepusti vodstvo mlađoj generaciji u stranci, dugogodišnja kongresmenka i dalje se široko smatra jednom od najmoćnijih govornika u modernoj historiji. Tokom svog drugog mandata s čekićem, Pelosi je predsjedavala historijskim sukobima s Trumpom, uključujući bitke za nadzor u Kongresu koje su dva puta eskalirale do nivoa rijetkog postupka opoziva američkog predsjednika u Predstavničkom domu. U jednom od svojih najzloglasnijih trenutaka Trumpovog prvog mandata, Pelosi je poderala kopiju predsjednikovog govora o stanju nacije Kongresu dok je sjedila iza njega tokom nacionalno televizijskog obraćanja.

Neprijateljstvo između njih dvoje dostiglo je novi nivo nakon napada na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, tokom kojeg su pro-Trumpovi izgrednici upali u kompleks i, usred široko rasprostranjene štete, provalili u Pelosiin ured i terorizirali njeno osoblje. 

Međutim, njeno zakonodavno nasljeđe proteže se daleko izvan Trumpa. Kao novoizabrana predstavnica iz San Francisca krajem 1980-ih, njen prvi govor se uglavnom fokusirao na borbu protiv epidemije HIV-a/AIDS-a. Od tada, njen mandat u Kongresu obuhvatio je sedam predsjednika, tokom kojih je glasala o historijskim pitanjima, kao na primjer o tome da li da odobri rat tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha u Iraku nakon terorističkih napada u septembru 2001. ili da opozove tadašnjeg predsjednika Billa Clintona. (Pelosi se protivila objema mjerama.)

Nakon stalnog uspona na ljestvici liderstva, Pelosi je prvi put osvojila predsjedavajuću Skupštinu prije 18 godina. Zatim je 2019. godine Pelosi ponovo preuzela tu ulogu, postavši prva osoba koja je osvojila nekonsekutivne mandate predsjedavajuće u posljednjih šest decenija.

"Ovo je historijski trenutak za Kongres i historijski trenutak za žene ove zemlje", rekla je Pelosi u svom prvom govoru kao predsjedavajuća 2007. godine. "To je trenutak na koji smo čekali više od 200 godina".

Njeno vrijeme na čelu demokratskog kluba u Predstavničkom domu uključivalo je dva odvojena mandata tokom kojih je stranka držala Bijelu kuću i većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu. Tokom tih godina potpune demokratske kontrole nad Washingtonom, Pelosi je, zajedno s tadašnjim vođom većine u Senatu Harryjem Reidom, a zatim i Chuckom Schumerom, snažno progurala ogromne zakone, uključujući i značajan Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, čiji je Pelosijev tim opisao kao "glavnog arhitektu".

Imala je dugogodišnji i lični odnos s najnovijim demokratskim predsjednikom, Joeom Bidenom, i njih dvoje su odobrili milijarde dolara novih sredstava kako bi pomogli naciji da se oporavi od pandemije Covida i proširi programe, poput poboljšanih subvencija ACA koje su sada u središtu zatvaranja vlade. Ali Pelosi je značajno uskratila svoju podršku Bidenu u posljednjim mjesecima njegove kampanje, a bila je i jedna od starijih demokrata koja je privatno pomagala da ga ohrabri da napusti predsjedničku listu ljeta 2024. godine, zabrinuta zbog njegove sposobnosti da porazi Trumpa. (Bivša prva dama Jill Biden kasnije je nazvala Pelosijeve postupke u periodu prije izbora "razočaravajućim" nakon 50 godina prijateljstva.)

Tokom skoro četiri decenije na vlasti, Pelosi je vodila demokrate dok su snažniji napori za preraspodjelu izbornih jedinica odvajali umjerenjake u stranci - gotovo eliminirajući južnjačke Plave pse koji su nekada skoro uništili zakon demokrata o zdravstvenoj zaštiti. Sada, klub zastupnika predstavlja mnogo ljevičarskiju stranku, praktično bez ikakvog neslaganja oko nekada spornih pitanja poput abortusa ili istospolnih brakova.

Borba za zdravstvenu zaštitu

Godinama nakon što je sastavila taj zakon o zdravstvenoj zaštiti, Pelosi je potom pomogla demokratama da ponovo osvoje većinu 2018. godine, potaknuta anti-Trampovim valom usmjerenim na zdravstvenu zaštitu, što je bila direktna posljedica ponovljenih pokušaja Trumpove administracije da ukine zakon. 

Nadgledala je period brzih promjena u stranci, dok je povećana politička polarizacija mijenjala nacionalnu politiku. To je uključivalo nagli porast političkog nasilja koje je pogodilo njenu porodicu 2022. godine, kada je njen suprug Paul Pelosi nasilno napadnut čekićem od strane muškarca koji je provalio u njihovu kuću u San Franciscu. Paul Pelosi, koji je zadobio frakturu lobanje, morao je na operaciju i dugo se oporavljao. Kasnije je za CNN izjavila da joj je napad zakomplicirao odluku o tome hoće li ostati na čelu stranke u to vrijeme.

Pelosi ne govori često o staklenim plafonima za žene u politici ili o svojoj vlastitoj ulozi u njihovom rušenju. Ali je ranije za CNN otvoreno govorila o učešću u onome što je tradicionalno bio muški politički klub.

„Dobijam neka imena koja me vrijeđaju, jer ako si efektivna kao žena, onda te moraju potkopati, jer je to stvarna prijetnja“, rekla je Pelosi u intervjuu 2018. godine.

U to vrijeme je razmišljala o važnosti projektovanja samopouzdanja.

„Znate zašto to radim? Radim to jer želim da žene vide da ih ne maltretiraju. Ne bježite od borbe“, rekla je.

(N1)