Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk službeno je potpisao donorsku karticu, postavši potencijalni donor organa nakon smrti. Ovim činom želi dati snažan doprinos promovisanju donacije organa i podstaći sve građane na razmatranje ove humane odluke.

Prema najnovijim dostupnim podacima Centra za transplantacijsku medicinu, na listi čekanja za transplantacijom bubrega i drugih organa, u FBIH, nalazi se 287 pacijenata. Godišnje se izvrši svega 15-20 transplantacija bubrega od živih donora, dok se broj transplantacija od preminulih donora mjeri tek u jednocifrenim brojkama. BiH je 2024. godine imala prvu transplantaciju srca i na tome je stalo. Ove brojke svrstavaju BiH među zemlje s najnižim stopama doniranja organa u Evropi.

Za usporedbu, u Španiji, evropskom lideru po ovom pitanju, stopa je preko 40 donora na milion stanovnika, dok je u Hrvatskoj oko 35. Razlika se ogleda u stotinama spašenih života godišnje.

Akademkinja emeritus, prof. Halima Resić, predsjednica Donorske mreže u BiH, pozdravila je ovu odluku:

"Javne ličnosti imaju moć da razbiju tabue i normalizuju ovu temu. Svaki potpis na donorskoj kartici je potencijalno osam spašenih života, jer jedan donor može pokloniti srce, jetru, pluća i bubrege., jer se kod nas još uvijek ne radi gušterača i tanko crijevo. Pravi izazov nije nedostatak volje građana, već nedostatak informacija i organizovanog sistema i rada u bolnicama. Ova simbolična gesta može postati katalizator promjena".

Stav vjerske zajednice prema donaciji organa je često presudan faktor za mnoge građane. U ovom kontekstu, važno je istaći da je reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović jasno istakao da je doniranje organa u skladu s islamskim načelima, pod određenim uslovima, te je i sam simbolički potpisao donorsku karticu. Ovo daje moralni oslonac i jasnu poruku svim vjernicima.

Donorsku karticu je potpisao i vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić, a katolička crkva se odavno očitovala o vrijednosti spašavanja života ovim putem, kroz riječi pokojnog Pape Ivana Pavla II: „Sve što može koristiti čovjeku, grijeh je pokopati“.

Također, Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve je još 2004. godine donio stav da je transplantacija organa dozvoljena, ukoliko je donor dobrovoljno pristao na doniranje ili ukoliko je porodica dala saglasnost nakon smrti.

Postati donor organa je jednostavan čin svjesne odluke. Građani koji žele da se izjasne kao donori mogu:

1. Potpisati donorsku karticu (koja se može preuzeti na tribinama o donorstvu ili naručiti slanje poštom putem obrasca na web stranici www.donorskamreza.com).

2. Obavijestiti svoje najbliže o svojoj odluci, jer se konačna odluka u svakom pojedinačnom slučaju ipak donosi u dogovoru s porodicom.

Uslov za doniranje organa nakon smrti je da je nastupila moždana smrt u jedinici intenzivne njege i da porodica svojom saglasnosti potvrdi želju preminulog. Svako od nas mogući je donor, no u isto vrijeme i mogući primatelj organa. Potrebno je naglasiti da su značajno veći izgledi da će nekome od nas zatrebati organ nego da ćemo biti u mogućnosti doniranjem organa pomoći drugome.

Premijer Nihad Uk podržava sve napore za unapređenje sistema transplantacije i podizanje svijesti o značaju donacije organa kao vrhunskog čina humanosti.