Vidović je ukinuta presuda kojom je bila osuđena na godinu zatvora, a po optužnici Tužilaštva BiH,

Vidović je početkom februara osuđena za sprečavanje dokazivanja jer je, kako je tvrdilo Tužilaštvo sakrila mobilni telefon suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, koji je u decembru 2023. godine bio uhapšen zbog zloupotrebe položaja.

Odbijena žalba Tužilaštva BiH

Raport je imao uvid u odluku Apelacionog odjeljenja Suda BiH koji je poništio osuđuju presudu i naveo jasne razloge.

"Uvažava se zajednička žalba branioca optužene Vasvije Vidović, advokata Edine Rešidović ,Senke Nožice i Nine Karačić Brković , te se presuda Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 K 047098 24 K od 5.2.2025. godine ukida i određuje održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, navodi se u rješenje Suda.

Osim toga, kako se navodi, odbijen je prijedlog Tužilaštva BiH da vijeće Apelacionog odjeljenja preinači prvostepenu odluku u osporenom dijelu, na način da optuženoj izrekne kaznu zatvora u dužem trajanju, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti i to zabrana vršenja advokatske djelatnosti u BiH u trajanju od 3 (tri) godine, počev od dana pravosnažnosti presude.

Po nalaženju ovog Vijeća, odbrana optužene Vasvije Vidović, kako su istakli, žalbom osnovano ukazali na povrede odredaba člana 57. stav 2. ZKPBiH u vezi sa članom 58. ZKPBiH, a koje povrede su, "prema stavu ovoga vijeća, po svom značaju takve da su bitno uticale na zakonito i pravilno donošenje presude".

Odbrana je tokom žalbe isticala da je u osnovu na usmenu naredbu za pretresanje tada osumnjičene Vasvije Vidović, odobrene na osnovu usmenog zahtjeva ovlaštenog službenog lica, još u prvostepenom postupku isticano da se radi o nezakonitom dokazu jer u konkretnom nije primijenjen zakonom uređen postupak za izdavanje usmene naredbe za pretres. 

Odbrana pocrtava da ovlašteno službeno lice koje je sačinilo naredbu za pretres , dobijenu na osnovu usmenog zahtjeva , istu nije pročitalo sudiji za prethodni postupak, a kako to nalaže odredba člana 57. ZKPBiH.

Sud je to u drugostepenom postupku i uvažio i žalbeni navod branioca, tvrdeći da je osnovan. Naime, uzimajući u obzir iznesene zaključke, odnosno važnost poštivanja procedure pretresa na temelju usmene naredbe za pretres lica, Vijeće je razmotrilo prvostepenu presudu u smislu povrede odredbi člana 57. stav 2. ZKPBiH, odnosno tvrdnji odbrane da je tužilaštvo na temelju nezakonite naredbe za pretres lica od 18.12.2023. godine, pribavilo dokaze, te da je na istim, prvostepeni sud zasnovao pobijanu presudu.

"Iz spisa predmeta jasno je vidljivo da je sudija za prethodni postupak izdao usmenu naredbu za pretres po osnovu sumnje na izvršenje određenog krivičnog djela, te da je ovlašteno službeno lice na osnovu iste i pristupilo pretresu. Međutim, naknadno sačinjena pismena naredba za pretres lica broj: 16-04/2-12/23 od 18.12.2023. godine, ne odgovara sadržaju usmene naredbe, jer je u pisanoj verziji kao pravni osnov navedeno drugo krivično djelo, koje po svojoj pravnoj prirodi i zakonskom opisu nije u uzročnoj vezi sa okolnostima konkretnog događaja, a za koje osumnjičena, prema postojećim dokazima, ne može ni odgovarati.
14. Ova razlika u kvalifikaciji krivičnog djela između usmene i pismene naredbe ima bitan uticaj na zakonitost naredbe za pretres, budući da je pravni osnov pretresa jedno od suštinskih obilježja koje određuje zakonitost i granice sudskog odobrenja. Sudija za prethodni postupak izdaje naredbu isključivo za pretres u vezi sa određenim krivičnim djelom i okolnostima koje se odnose na konkretno krivično djelo. Svaka naknadna izmjena, dopuna ili zamjena krivičnopravne kvalifikacije bez nove sudske odluke znači da je došlo do prekoračenja granica sudijskog odobrenja, čime je povrijeđen princip sudske kontrole, navodi se u rješenju.

Kako u ovom slučaju ovlašteno službeno lice nesumnjivo nije pročitalo pismeno sačinjenu naredbu sudiji za prethodni postupak, ta kontrola nije izvršena. Posljedično, a kako je to naprijed navedeno, Apelaciono vijeće nalazi da je pismena naredba za pretres sačinjena suprotno sadržaju usmene naredbe , čime je došlo do povrede odredbe člana 57. stav 2. ZKPBiH.

Nadalje, kako su branioci optužene, naveo je Sud, u istaknutim žalbenim prigovorima, po ocjeni ovog Vijeća, osnovano ukazale na propust tužilaštva da na glavnom pretresu izvede dokaze kojim će potvrditi da je postupljeno u skladu sa imperativnom normom iz odredbe člana 57. stav 2. ZKPBiH, slijedom toga dovedena je u pitanje zakonitost i drugih dokaza i to: zapisnika o pretresanju lica broj: 16-04/2-63/23 od 18.12.2023. godine i potvrde o privremenom oduzimanju predmeta na osnovu pretresa lica broj 16-04/2-47/23 od 18.12.2023. godine, a po principu „plodova otrovne voćke"

Plodovi otrovne voćke

"Naime, kako se na ovim dokazima temelji pobijana presuda, to po ocjeni ovog Vijeća, predstavlja povredu odredbe člana 10. stav 2. ZKPBiH prema kojoj sud ne može zasnivati svoju odluku kako na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda, tako i na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog zakona. Takvi dokazi imaju karakter nezakonitih dokaza, a u skladu sa odredbom člana 10. stav 3. ZKP BiH kao i dokazi dobijeni na temelju nezakonitih dokaza ( „plodovi otrovne voćke"). ", istaknuto je.

Apelaciono vijeće je navelo da su umajući u vidu da je prvostepena presuda ukinuta po osnovu bitnih povreda odredaba krivičnog postupka,  "u ovom rješenju nije bavilo analizom ostalih žalbenih prigovora, nego je u skladu sa odredbom člana 316. ZKP BiH, navelo samo kratke razloge za ukidanje prvostepene presude, dok će detaljnija obrazloženja biti sadržana u odluci koja bude donesena nakon okončanja pretresa pred Apelacionim vijećem."

Izvor: Raport.ba