Povodom 9. novembra, sjećanja na rušenje Starog mosta, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Centar za geopolitička istraživanja Geopol i Centar za kulturu Grada Mostara sinoć su organizurali promociju knjige „Vašingtonski sporazum- konsocijacija ili kontinuitet podjela“ autora Ermina Veličanina.

Knjiga donosi analize političko pravnih procese koji su oblikovali Bosnu i Hercegovinu nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma. O knjizi su govorili mr. Admir Lisica i dr. Amir Šelo.

Govoreći o motivima koji su ga potaknuli na istraživanje ove teme, Veličanin je istakao da su oni prije svega lične prirode.

– Putujući Bosnom, pitao sam se zašto nam i dalje trebaju ratni simboli nekih paradržava, kada smo sporazumima, i Vašingtonskim i Dejtonskim, trebali to dokinuti i graditi svoje društvo i državu. Vašingtonski sporazum trebao je biti most za razvoj države, ali danas, više od tri decenije kasnije, vidimo da nije ispunio tu ulogu – kazao je autor.

Veličanin u knjizi obrađuje tri ključne teme – odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pitanje postojanja Herceg-Bosne u savremenom političkom i simboličkom smislu, te takozvano „hrvatsko pitanje“ koje, prema njegovim riječima, u Mostaru ima posebno izraženu dimenziju.

– Ideja je bila da kroz analizu ponudim i neke prijedloge kako bi Vašingtonski sporazum mogao biti bliži svojoj izvornoj namjeni – osnova za razvoj društva i države – dodao je Veličanin.

Admir Lisica iz Centra za geopolitička istraživanja „Geopol“, naglašava važnost naučnog pristupa razumijevanju Vašingtonskog sporazuma.

– Ova knjiga je rezultat magistarske disertacije koju je Veličanin odbranio pod mentorstvom rahmetli profesora Fikreta Karčića. Kroz nju se preispituju odnosi Bošnjaka i Hrvata, pitanje opstojnosti Federacije i države Bosne i Hercegovine, kao i naslijeđe Herceg-Bosne koje, iako formalno ukinuto, još uvijek živi kroz simboliku i institucije – kazao je Lisica.

On je naglasio da su teme poput odnosa Zagreba prema Bosni i Hercegovini i retorike hrvatskog političkog rukovodstva od izuzetne važnosti za stabilnost u zemlji.

– Promjena retorike i pristupa u Zagrebu može dovesti do deradikalizacije političkog prostora unutar hrvatskog bloka u Bosni i Hercegovini – istakao je.

Razumijevanje Vašingtonskog sporazuma i njegovog uticaja na savremeno ustavno-pravno uređenje Bosne i Hercegovine zahtijeva ozbiljan naučni pristup, Vašingtonski sporazum, zasnovan na idejama američkog federalizma, treba posmatrati kroz istorijsko-pravnu i uporedno-pravnu analizu, jer samo takav pristup može doprinijeti boljem razumijevanju njegovog značenja i konteksta u kojem je zaključen mišljenja je dr. Amir Šelo.

U tom smislu, podsjetio je,  donošenjem Ustava Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine, koji je kasnije mijenjan kroz amandmane i intervencije visokog predstavnika, u domaći pravni sistem uveden je složen model decentralizirane federacije. Ipak, kako je ocijenio, Bosna i Hercegovina nikada do kraja nije prihvatila ideju složene države, već je ostala između unitarnih i federalnih rješenja.

– Ustav Federacije donijeli su poslanici izabrani na izborima 1990. godine, što mu daje potpuni legalitet i legitimitet. On nudi i mogućnost promjena, pa i promjena Ustava Bosne i Hercegovine, kroz unutrašnji dijalog. Upravo takav pristup, kakav autor knjige zagovara, može biti put ka rješenjima za dobrobit svih građana – istaknuto je.

Na promociji je više puta apostrofirano da naučni, a ne politički pristup ovim pitanjima doprinosi relaksaciji društvenih odnosa i izgradnji stabilnijeg sistema. Nauka mora dati svoj doprinos u razumijevanju i razvoju ustavnog poretka. Knjiga Ermina Veličanina nudi jasan, pravnički i razumljiv pogled na suštinu Vašingtonskog sporazuma i donošenja Ustava Federacije, te na taj način približava ove kompleksne teme široj javnosti, prenosi Preporod.