Nakon što je Državni zbor (parlament) Slovenije usvojio zakon u javnosti se vodi polemika da li bi poslodavci zaista mogli zaustaviti isplatu takozvanog zimskog dodatka kroz ustavnu ocjenu i privremenu obustavu provedbe zakona. Ustavni pravnik Igor Kaučič smatra da to nije realna opcija.

Nakon odobrenja zakona o isplati zimskog dodatka i obnove utvrđivanja porezne osnovice uzimajući u obzir normirane troškove, predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću Mitja Gorenšček izjavio je da planiraju podnijeti ustavnu ocjenu zakona.

Kako je rekao, konsultacije s ustavnim pravnicima o tome još uvijek traju, a njihova mišljenja ovise i o tome koji bi se članci osporavali na Ustavnom sudu, rekao je Gorenšček, dodajući da će se inicijativa za ustavnu ocjenu podnijeti nakon objave zakona u Službenim novinama.

Pojašnjenje o tome koji bi dijelovi zakona mogli biti ustavno upitni, dao je ustavni pravnik Igora Kaučič.

Naglasio je da ne zna koji dio zakona poslodavci mogu osporiti, ali pretpostavlja da bi jedino što bi se moglo osporiti bila činjenica da zakon uključuje i dio koji tamo ne pripada. Na isto je upozorila i Zakonodavno-pravna služba Državnog zbora u svom izvještaju.

Zakon, osim isplate zimskog dodatka za zaposlenike i zimskog dodatka za umirovljenike, mijenja i sistem utvrđivanja porezne osnovice uzimajući u obzir normirane troškove, što zadire u područje poreza, a referendumska pitanja o porezima nisu dopuštena prema ustavu.

- Ako su tačni navodi koji su se pojavili u javnosti, da je vlada namjerno u zakon uvrstila odredbe koje tamo ne pripadaju, tzv. podmetanje, to bi moglo biti ustavno upitno i Ustavni sud bi takvu odredbu zakona poništio, objašnjava Kaučič.

U tom smislu, Kaučič se slaže s mišljenjem Zakonodavno-pravne službe.

-Nije stvar u tome da je zakonodavac imao dobre namjere, nego je zakonodavac u zakon dodao materiju koja tamo ne pripada, koja ne pripada u ovom kontekstu.

No, kako upozorava ustavni pravnik, ova ocjena je moguća samo ako postoji inicijativa za referendum, u vezi s kojim su poslodavci - kako je Gorenšček prije nekoliko dana objasnio - odlučili da ga neće tražiti.

Kaučič kaže da u roku od sedam dana nakon odobrenja zakona, bilo ko (ili 2500 ljudi, koliko je potpisa potrebno) može pokrenuti postupke za raspisivanje referenduma, iako, priznaje, nije baš vjerojatno da bi itko osim poslodavaca zatražio referendum, budući da zakon ljudima dopušta određenu kreditnu sposobnost.

No, ako bi se u Državnom zboru podnio zahtjev za raspisivanje referenduma ili za pokretanje postupka referenduma, Državni zbor bi zahtjev odbacio kao ustavno nedopušten, jer sadrži i odredbe vezane uz poreze.

Predlagatelji bi se tada mogli obratiti Ustavnom sudu, ali cijeli postupak bi trajao duže od roka za isplatu božićnice, koji je 18. decembra, procjenjuje Kaučič.