Istraživački novinar Avdo Avdić jučer nije mogao ući iz Bosne i Hercegovine u susjednu Republiku Hrvatsku.

Ali u tu članicu Evropske unije iz Bosne i Hercegovine slobodno ulaze mnogi Hrvati s dvojnim državljanstvom, optuženi za ratne zločine, ubistva, rušenje ustavnog poretka ili korupciju na najviše nivou, piše Odgovor.ba.

U Hrvatskoj se slobodno „krije“ bivši direktor bosanskohercegovačke Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zoran Galić. On se u Hrvatsku, zahvaljujući dvojnom državljanstvu, sklonio prošle godine nakon što je u BiH optužen za korupciju.

Najduži staž ima Ante Jelavić, nekadašnji član Predsjedništva BiH, lider HDZ-a BiH i prvi čovjek neuspjelog separatističkog projekta Hrvatske samouprave. Jelavić, zahvaljujući zaštiti u Hrvatskoj, već duže od dvije decenije izbjegava pravdu u Bosni i Hercegovini.

Među bjeguncima su visokorangirani oficiri HVO-a, poput Zlatana Mije Jelića, protiv kojeg je Sud BiH još 2016. potvrdio optužnicu za učešće u etničkom čišćenju i progonima civila u Mostaru. Iako je hrvatsko pravosuđe 2020. preuzelo predmet, optužnica nikada nije podignuta.

Ta zemlja, iako članica Evropske unije, ne pristaje da izruči optužene Bosni i Hercegovini, a u rijetkim slučajevima kada preuzme njihove predmete, hrvatska tužilaštva ih vraćaju u fazu istrage, podižu lakše optužnice, preinače ih, što često dovodi do oslobađajućih presuda.

U Hrvatskoj se krije na desetke bivših pripadnika optuženih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Udruženja žrtava i svjedoka genocida čak 49 bivših pripadnika HVO-a, optuženih za ratne zločine, nalazi se u bjekstvu većina upravo u Hrvatskoj.

Paradoksalno, dok Hrvatska bez objašnjenja proglašava jednog novinara „prijetnjom javnom poretku“, u isto vrijeme štiti osobe optužene za najteža krivična djela ubistva, torture, silovanja i etnička čišćenja.

Politički analitičar Jasmin Mujaović ističe da ovaj slučaj ne treba tumačiti kao „spor između dvije države“, jer Bosna i Hercegovina nema nikakve teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj niti pokušava utjecati na njenu politiku.

Naprotiv, kaže Mujaović, Hrvatska već decenijama demonstrira hegemonistički odnos prema BiH, koji je historijski ukorijenjen.

„Tri puta tokom 20. stoljeća hrvatski nacionalistički lideri pokušali su podijeliti, okupirati ili anektirati Bosnu i Hercegovinu – 1930-ih, tokom NDH 1940-ih i kroz projekat Herceg-Bosne 1990-ih“, podsjeća Mujaović.