Najmanje 19 Ukrajinaca ranjeno je u ruskom napadu na područje Zaporižje dok su desetine hiljada ruskih vojnika nastavili pritiskati odbranu u jugoistočnoj oblasti Ukrajine, javili su danas strani mediji.

Ukrajinska vojska ustvrdila je da je u jednom danu ubijeno ili ranjeno blizu hiljadu Rusa, no te informacije nije bilo moguće provjeriti iz nezavisnih izvora. Ukrajinska strana također je poručila da Rusi pretjeruju u informacijama o vojnim uspjesima na tom dijelu fronta.

Najmanje 19 Ukrajinaca ranjeno je u ruskom napadu na područje Zaporižje (Foto: Darya Nazarova/Afp)

Najmanje 19 Ukrajinaca ranjeno je u ruskom napadu na područje Zaporižje (Foto: Darya Nazarova/Afp)

Najmanje 19 Ukrajinaca ranjeno je u ruskom napadu na područje Zaporižje (Foto: Darya Nazarova/Afp)

Istodobno, srijeda je prošla u znaku nastavka grozničave diplomatske ofanzive, no iz informacija koje su dolazile do javnosti nije bilo jasnije kako će ona završiti. Američka administracija najavila je da će nakon načelnog dogovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim posebni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff otputovati u Moskvu, gdje će se sastati s Vladimirom Putinom. "To će biti sljedeća sedmica. Mislio sam i da ide Jared (Kushner), ali možda ipak ne", poručio je Donald Trump putem medija.

Dok se Witkoff spremao za Rusiju, tamošnje ministarstvo vanjskih poslova optužilo je, ponovo, evropske političare i medije da pokušavaju potkopati američke napore za postizanje mira u Ukrajini. Ruski su zvaničnici istaknuli da su temelji budućeg mira između Ukrajine i Rusije dogovoreni između Trumpa i ruskog predsjednika Putina na njihovom sastanku na Aljasci, a odbacili su evropske i ukrajinske primjedbe na uvjete mira postavljene u američkom planu u 28 tačaka koji je javnosti objavljen prošle sedmice. Ruski vrh poručio je da se Evropljani ne trebaju miješati u proces.

Vladimir Putin, Donald Trump (Foto: Andrew Caballero-reynolds/Afp)

Da Rusija neće lako odustati od maksimalističkih zahtjeva potvrdio je još u utorak Sergej Lavrov, šef ruske diplomacije, koji je izjavio da bi izmjene američkog plana mogle izmijeniti izglede da do dogovora dođe. "Ako su izmjene izbrisale ključne dogovore s Aljaske, to bitno mijenja situaciju. Nakon sastanka u Anchorageu, kad smo mislili da su stavke formalizirane, nastala je duga pauza. A sad je ta pauza prekinuta objavom ovog dokumenta. Postoji cijeli niz pitanja koja će zahtijevati razjašnjenja", poručio je Lavrov. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je prerano govoriti o tome da je sporazum blizu.

Ukrajinski mediji u međuvremenu su izvijestili o stavu Ukrajinaca prema predloženim uvjetima mira - građani mahom odbacuju uslove kao nepravedne nakon tri godine teških borbi i velikog broja poginulih i ranjenih.

Iz Evrope se čulo da Vladimir Putin ne smije izići trijumfalno iz agresorskog rata koji je pokrenuo. Njemački kancelar Friedrich Merz u govoru pred Bundestagom rekao je da će Njemačka nastaviti podupirati Ukrajince te da će za to iskoristiti ruska sredstva zamrznuta u evropskim finansijskim institucijama.

"Želimo da ovaj rat završi što prije. Ali dogovor dviju velikih sila bez pristanka Ukrajine i Evropljana neće biti temelj istinskog održivog mira u Ukrajini", rekao je Merz.

Vladimir Putin (Foto: Vyacheslav Oseledko/Afp)

Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen obratila se u Bruxellesu Europskom parlamentu. "Europska komisija spremna je predstaviti pravni dokument o korištenju ruskih sredstava za pomoć Ukrajini", rekla je i dodala da ne vidi "scenarij u kojem bi evropski porezni obveznici sami platili račun".

"Rusija nije promijenila stav o tome da mir znači novo prekrajanje granica i povratak svijetu s velikim silama i sferama utjecaja. Mirovni sporazum mora jamčiti sigurnost granica evropskih zemalja i onemogućiti prekrajanje granica u budućnosti", poručila je Von der Leyen.

Američka strana i dalje gura dogovor. Administracija je prvo objavila da Ukrajina u načelu prihvaća američki plan, uz neke izmjene, navodno minorne sitnice. Nakon toga se s američke strane čuo "optimizam nakon razgovora s Rusima" nakon čega je objavljeno da su Rusi "bijesni" zbog curenja detalja razgovora njihova i američkog predstavnika u medije.

Jurij Ušakov, jedan od kremaljskih savjetnika, poručio je da se na razgovorima u Abu Dhabiju, gdje se ruska delegacija sastala s predstavnicima američke vojske na čelu s Danom Driscollom, nije raspravljalo o prijedlogu. Međutim, Ušakov se osvrnuo i na curenje snimke njegova razgovora s Witkoffom ističući da je to neprihvatljivo i da će u sljedećem telefonskom razgovoru povući tu temu s Trumpovim izaslanikom. Witkoff je optužen da je sklon Rusima i da je na snimci objašnjavao Ušakovu kako može udobrovoljiti Trumpa.

Jurij Ušakov (Foto: Pavel Bednyakov/Afp)

Marco Rubio, šef američkog State Departmenta, morao je u međuvremenu demantirati napise da su Republikanci i administracija i sami podijeljeni u stavu kako okončati rat. NBC je objavio da postoje dva tabora, jedan koji Ukrajinu vidi kao prepreku, a drugi koji krivcem smatra Rusiju. "To je sto posto fake news. Oni ne samo da krivo prenesu nego doslovno izmišljaju", ustvrdio je Rubio.

Međutim, republikanski zastupnik Don Bacon iz Nebraske javno je istupio protiv Witkoffa optužujući ga za naklonost Rusima. "Vidi se da ih favorizira. Njemu se ne smije vjerovati s pregovorima. Ni ruski agent to ne bi bolje odradio", poručio je Bacon.

Javno su se usprotivili i senator Mitch McConnell iz Kentuckyja i zastupnik Brian Fitzpatrick iz savezne države Pennsylvanije. "Sporazum koji nagrađuje agresora ne vrijedi papira na kojem je napisan", izjavio je McConnell.

Trump nastavlja braniti plan u 28 tačaka navodeći da se dokument revidira i da se rješavaju fini detalji, uzimajući u obzir inpute od obje strane. "Samo je nekoliko spornih tačaka", poručio je Trump ponovo napominjući da je prošlog mjeseca u ratu poginulo 25.000 ljudi.

Steve Witkoff (Foto: Evelyn Hockstein/afp/profimedia)

Informacije o revidiranom planu su škrte. CNN piše koje tri tačke su osobito sporne, pozivajući se na anonimni izvor iz Kijeva. Prema tom izvoru, optimistične izjave američke administracije nisu bez temelja jer se na razgovorima s ukrajinskom delegacijom u Ženevi prošle sedmice "doista postigao konsenzus". Međutim, minorni detalji koji "nisu nepremostivi" ozbiljne su tačke.

Riječ je o pitanju predaje Rusiji teritorija koje je Moskva formalno anektirala, ali još nije vojno okupirala. Washington je ranije spominjao da bi ta područja mogla biti pod kontrolom Rusije kao demilitarizirana zona. "Napredak je postignut, ali daleko od finalnog dogovora", naveo je izvor CNN-a.

Druga tačka je ograničenje broja vojnika. Sad se spominje brojka veća od 600.000, koliko se navodi u originalnom prijedlogu. Navodno Ukrajina razmišlja o pristanku na ograničenje, ali ne toliko nisko, no želi dodatne ustupke. Financial Times je objavio da je riječ o 800.000 vojnika, dok ih sad u ukrajinskoj vojsci ima oko 900.000.

Sastanak američkog i ukrajinskog izaslanstva u Ženevi u nedjelju, 23.11.2025. (Foto: Fabrice Coffrini/Afp)

Treća sporna tačka je odustajanje od članstva u NATO-u. To bi bio jako loš presedan jer bi Rusiji de facto dao moć veta u savezu čiji nije član.

Kako ističe CNN, upravo se te tri teme s ruske strane spominju kao "razlozi za započinjanje rata", a s ukrajinske se vide kao ciljevi za koje se Ukrajinci bore i za koje je već položeno previše života a da bi se od toga odustalo.

Institut za proučavanje rata (ISW) ocijenio je da se "ruska strana ponovo izvlači na isti način", tako da se pretvara da je zainteresirana za pregovore, a i dalje ne popušta ni milimetra nastavljajući sa žestokim pritiskom ma bojnom polju da bi osigurala dojam da pobjeđuje i da će ionako vojno osvojiti područja koja želi na papiru.

U međuvremenu su ruski izvori javili o napadu ukrajinskih dronova na grad Novorosijsk u oblasti Krasnodarski Krai. "Najmanje 20 stambenih zgrada je oštećeno, a oštećena je i bolnica", ustvrdio je gradonačelnik Andrej Kravčenko.