Istraživanje je pokazalo da je 86 posto zaposlenika u zdravstvu i primaljstvu tokom svoje karijere doživjelo nasilje na radu od pacijenata, njihovih rođaka ili posjetitelja. Većina ih to prijavljuje svojim nadređenima, a samo nekolicina policiji.

U istraživanju Odnosi na radnom mjestu 2025., koje su provele Sonja Robnik i Maja Šikić Pogačar za Slovensku komoru za zdravstvo i primaljstvo - Udruženje profesionalnih medicinskih sestara, primalja i zdravstvenih tehničara Slovenije (Komora - Udruženje), 1575 ispitanika ispunilo je online anketu između 8. i 25. novembra 2024., od kojih je 1090 ispunilo anketu.

Istraživanje je pokazalo da je 86 posto zaposlenika u zdravstvu i primaljstvu tijekom svoje karijere doživjelo nasilje od treće strane. 72 posto ispitanika doživjelo je verbalno nasilje, 25 posto bacanje, razbijanje ili uništavanje predmeta, a 15 posto fizičko nasilje.

U 60 posto slučajeva, žrtve nasilja treće strane prijavile su ga svojim nadređenima, u 57 posto su to rekle svojim kolegama, a u 23 posto su se suočile s nasilnom osobom. Samo 14 posto ispitanika potražilo je pomoć od sigurnosnih službi i policije, pokazuju rezultati.

Oko 70 posto ispitanika bilo je žrtvama maltretiranja na poslu. U protekloj godini 43 posto bilo je žrtvama neistinitih komentara, uznemiravanja i štetnih glasina, a četvrtina je primila pogrdne ili mržnjom ispunjene komentare, vikanje, uvrede i druge oblike verbalnog nasilja.

Istovremeno, 52 posto svih sudionika ankete u potpunosti se složilo s tvrdnjom da njihov poslodavac ima nultu razinu tolerancije na nasilje među zaposlenicima, a 56 posto s tvrdnjom da poslodavac ima nultu razinu tolerancije na nasilje trećih strana nad zaposlenicima. U međuvremenu, više od 20 posto vjeruje da to uopće nije istina.

Istraživanje je pokazalo vrlo jasne i statistički značajne korelacije između toga koliko poslodavci ulažu u dobre odnose, koliko su predani nultoj toleranciji prema različitim vrstama i oblicima nasilja te osjećaju li se zaposlenici tamo dobro, predani su svom poslu i uživaju u svom radu, naglasila je Robnik. „Ako poslodavci žele poduzeti učinkovite mjere za sprječavanje i rješavanje različitih vrsta nasilja, moraju poticati prijavljivanje incidenata i odgovorno ih rješavati“, naglasila je.

Važnost odgovarajuće podrške uprave i prijavljivanja nasilja policiji naglasili su i sudionici okruglog stola o sprječavanju nasilja nad patronažnim sestrama.

Prema riječima Monike Ažman iz Komore - Udruge, one su također među najranjivijima, jer same ulaze u domove pacijenata. Među korisnicima koje posjećuju patronažne sestre su i ovisnici o drogama, osobe s problemima mentalnog zdravlja i osobe koje žive u nereguliranim higijenskim uvjetima, istaknula je.

„Trenutno nam je najveća briga što zdravstveno osiguranje plaća jednom pružatelju usluga za jednu aktivnost, jedan kontakt, jedan ulazak u obitelj. Dakle, nemamo detaljne kriterije kada i u kojim slučajevima bi trebale biti uključene dvije patronažne sestre, što bi bilo nužno sa sigurnosne perspektive“, istaknula je.

Prema riječima Gorazda Jesenka iz Uprave kriminalističke policije, slučajevi nasilja nad medicinskim sestrama se često rješavaju, odnosno događaju se svakodnevno. Uvjeren je da nasilja ima puno više, ali žrtve ga često ne prijavljuju. Savjetovao je svima koji dožive nasilje da se obrate policiji i prijave počinitelje.

„Moraju biti svjesni da je svako neprihvatljivo ponašanje prema njima u najmanju ruku nemoralno, a može biti i kazneno djelo“, ustvrdio je.