„Cijena zlata je u proteklim mjesecima eksplodirala“, kaže Niki Šilds, direktorka strategije ulaganja u plemenite metale u MKS PAMP Grupi u razgovoru za DW. „To je pokazatelj pada povjerenja u vlade i institucije.“

Pitanje je, može li relativno malo tržište fondova zlata apsorbovati trenutnu poplavu kapitala.

MKS PAMP Grupa sa sjedištem u Ženevi spada među najvažnije aktere globalne industrije plemenitih metala. Prerađuje zlato, srebro i platinu u poluge, kovanice i proizvode za juvelirske i industrijske kompanije, te nudi investicije institucionalnim i privatnim ulagačima.

Prema podacima Svjetskog vijeća za pitanja zlata, imovina u zlatnim ETF-ovima, kojom se globalno upravlja, porasla je za šest odsto, sa 472 na 503 milijarde američkih dolara u oktobru.

Samo u oktobru priliv je iznosio 8,2 milijarde dolara, znatno iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 7,1 milijardu dolara.

U trećem kvartalu 2025, od jula do septembra, zlatni ETF-ovi sa fizičkom podlogom odnosno zlatom u trezorima zabilježili su rekordan priliv kapitala u vrijednosti od 26 milijardi dolara.

Sjevernoamerički investitori predvodili su rast sa 16,1 milijarde dolara. I evropski fondovi bilježili su snažne kupovine ostvarivši priliv od 8,2 milijarde dolara.

Zlatni ETF-ovi (Exchange Traded Funds) su fondovi na berzi koji prate cijenu zlata, bez potrebe da investitori sami kupuju i skladište zlatne poluge. Kod mnogih zlatnih ETF-ova zlato se zaista nalazi u trezorima i pripada imovini fonda, zbog čega se ETF-ovi često nazivaju „papirnim zlatom“.

Za razliku od akcionih fondova, zlatni ETF-ovi sadrže samo jednu komponentu – zlato. To znači da tu nema diverzifikacije odnosno podjele investicionog rizika na više polja. Zato zlatni ETF-ovi u Nemačkoj nisu dozvoljeni, ali jesu u mnogim drugim evropskim zemljama.

Dozvoljeni su, međutim, takozvani zlatni ETC-ovi (Exchange Traded Commodities) – vrednosni papiri za sirovine, kojima se trguje na berzi.

Tržišni analitičar Martin Zigert iz Pokrajinske banke Baden-Virtemberga očekuje nastavak rasta cijene zlata. „Mnogo važnih argumenata u korist zlata ostaje konstantno“, napisao je krajem novembra na onlajn-platformi banke.

Prema njegovim riječima, kamatne stope u SAD će nastaviti da padaju, ostaće upitnik odnosno nepoznanica oko buduće nezavisnosti američke centralne banke FED i stabilnosti američkog dolara, a američka trgovinska politika vjerovatno će i 2026. donositi brojna iznenađenja.

Zbog toga najavljuje: „LBBW podiže svoju prognozu: do kraja 2026. zlato bi moglo porasti na 4.600 dolara po unci.“

Dosadašnji rekord postignut je u oktobru ove godine — više od 4.350 dolara po unci. U međuvremenu se cijena stabilizovala na 4.115 dolara po unci (stanje 25. novembar).

Američka investiciona banka Morgan Stenli preporučila je investitorima u septembru da promjene strukturu portfolija i uključe zlato kao „ključni element“. Umjesto dosadašnjih 60 odsto ulaganja u akcije i 40 odsto u obveznice, 20 odsto bi trebalo da ide u zlato.

Direktor investicionog ureda Majk Vilson izjavio je za Rojters da je zlato najvažnije sredstvo koje, posebno u nesigurnim vremenima, pruža stabilnost i zaštitu. Novi model 60/20/20 predstavlja „robusnu zaštitu od inflacije“.

Fajnenšel tajms naziva povećan interes za zlatom izrazom goldplated fomo – kombinacija riječi pozlaćeno i panične kupovine iz straha da ćeš propustiti dobit.

„Najveći rast cijene zlata od sedamdesetih podstiče strah investitora da će propustiti prinose, ali i zabrinutost zbog rastuće inflacije“, piše ovaj britanski dnevnik.

Međutim, rast cijene zlata ne pokreću samo prilivi kapitala u zlatne ETF-ove. Prema izveštaju agencije Rojters, veliku ulogu ima i američka kompanija Tether.

Najveća svetska kompanija za digitalnu imovinu, sa sjedištem u Salvadoru i emitent stejbilkona Tether (USDT), na svojoj stranici promoviše ulaganje u goldcoine.

Ova kripto-kompanija je najveći pojedinačni vlasnik zlatnih poluga izvan velikih centralnih banaka i poseduje rezerve zlata slične onima centralnih banaka Južne Koreje, Mađarske ili Grčke.

Do usijanja dovedeno tržište zlata ukazuje na to da je upravo ulaganje u zlato, koje se smatra sigurnom lukom, i samo postalo predmet špekulacija, smatra stručnjakinja MKS-a Niki Šilds.

„Na finansijskim tržištima u poslednja dva mjeseca stvarao se mehur ili balon, ne samo oko zlata i srebra, nego i oko američkih akcija i veštačke inteligencije“, objašnjava ona u razgovoru za DW.

Pregrijavanje ima više razloga. „Američka centralna banka FED snižava kamatne stope iako nismo u recesiji. Time se u sistem ubacuje više likvidnosti — možda i više nego što je potrebno“, kaže Šilds.

„Zbog toga svedočimo precjenjivanju odnosno previsokim cijenama tzv. ‘balon-imovine’ odnosno špekulativnih investicija američkih akcija, AI sektora, te mehur sa zlatom i srebrom.“