Cijena zlata pala je ispod 3.900 dolara po unci, na najniži nivo u posljednjih 13 mjeseci, prema podacima koje prenosi Index. Nakon rekordnih vrijednosti početkom godine i snažnog ljetnog oporavka, plemeniti metal već drugi mjesec gubi na vrijednosti.

Prema izvještaju, zlato je oko 17:50 po srednjoevropskom vremenu koštalo 3.880 dolara po unci, uz dnevni pad od 3,5 posto.

U posljednjih mjesec dana izgubilo je 7,14 posto vrijednosti, a u odnosu na isti period prošle godine 10,19 posto. Investitori koji su očekivali nastavak rasta tako su se suočili sa značajnim preokretom.

Od januarskog rekorda do pada

Početak 2026. obilježio je snažan rast cijena plemenitih metala. Geopolitičke napetosti, neizvjesnost oko američke ekonomske politike i strah od novih sukoba poticali su investitore da novac preusmjeravaju u zlato, koje se tradicionalno smatra sigurnijim utočištem u nestabilnim vremenima.

U januaru je zlato premašilo 4.600 dolara po unci, dok je srebro prešlo 90 dolara. Krajem mjeseca zlato je dostiglo rekordnih 5.405 dolara.

Već narednog dana uslijedila je snažna rasprodaja, tokom koje je zlato izgubilo oko sedam posto vrijednosti. Nakon toga smjenjivali su se periodi oporavka i novih padova.

Poslije slabijih proljetnih mjeseci, tokom ljeta ponovo je poraslo interesovanje investitora. Posebno se izdvojio avgust, s rastom cijene od 13,3 posto, što je bio treći najveći mjesečni rast u posljednjih 25 godina.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, unca je na kraju avgusta vrijedila 4.563 dolara. Rast su podržali veća ulaganja u fondove povezane sa zlatom, slabiji američki dolar i očekivanja daljnjeg poskupljenja.

Tokom tog mjeseca cijena je na londonskom tržištu dostigla i 4.663,70 dolara po unci, ali je septembar donio novi preokret.

Svjetsko vijeće za zlato objavilo je da je cijena u septembru pala 8,5 posto, prvenstveno zbog rasta prinosa na američke državne obveznice i jačanja dolara.

Pojedini investitori istovremeno su smanjivali pozicije na tržištu terminskih ugovora, dodatno pritiskajući cijenu. Ipak, fondovi koji ulažu u fizičko zlato tokom septembra nastavili su bilježiti snažne prilive novca.

Kamate i energenti mijenjaju očekivanja

Jedan od glavnih razloga pada jeste promjena očekivanja o američkim kamatnim stopama. Dok su investitori ranije računali na njihovo snižavanje, ekonomski pokazatelji povećali su očekivanja mogućeg novog podizanja kamata.

Više kamate obično smanjuju privlačnost zlata jer ono ne donosi kamatni prihod. Kada štednja ili obveznice nude veće prinose, dio investitora preusmjerava novac iz plemenitih metala.

Prema Reutersu, na koji se poziva Index, novi podaci o inflaciji u SAD-u i visoke cijene nafte povećali su izglede da Federalne rezerve (Fed) ponovo podignu kamatne stope do kraja godine.

Dok zlato pojeftinjuje, energenti bilježe rast. Prema istom izvještaju, cijena nafte Brent porasla je 2,7 posto, na 113,7 dolara po barelu. Ranije tokom sedmice premašila je 117 dolara, dostigavši najviši nivo od jula.

Evropskim prirodnim plinom trgovalo se po cijeni od 103,5 eura po megavatsatu, blizu najviših nivoa od kraja 2022. godine.

Skuplji energenti povećavaju troškove prijevoza, proizvodnje i grijanja te mogu dodatno potaknuti inflaciju. To centralnim bankama ostavlja manje prostora za snižavanje kamata, što otežava oporavak cijene zlata.

Pad je zahvatio i srebro, čija je cijena pala šest posto, na 49 dolara po unci. U odnosu na isti period prošle godine izgubilo je 31,1 posto vrijednosti.

Srebro je dodatno osjetljivo na ekonomska kretanja zbog široke industrijske primjene. Strah od usporavanja rasta zato može oslabiti potražnju za njim.

Daljnje kretanje zlata ostaje neizvjesno. Zavisit će od kamata, dolara, inflacije i geopolitičkih napetosti. Centralne banke i investicijski fondovi nastavljaju kupovati zlato, a dio investitora i dalje ga smatra zaštitom od dugoročne ekonomske i političke nesigurnosti.

Ipak, razlika u odnosu na ranije vrhunce je velika. Od januarskog rekorda od 5.405 dolara do navedenih 3.880 dolara, zlato je izgubilo oko 28 posto vrijednosti. U odnosu na najvišu ljetnu cijenu pad iznosi gotovo 17 posto.

Takva kretanja pokazuju da i ulaganje u plemenite metale može biti praćeno značajnim gubicima.

Izvor: Index.hr