Žene nisu bile uključene u pregovore koji su 1995. doveli do Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pregovaračke timove činili su isključivo muškarci – politički lideri i vojni predstavnici, što je rezultiralo marginaliziranjem pitanja rodne ravnopravnosti, zaštite žrtava seksualnog nasilja i reintegracije žena u društvo. O ovome se razgovaralo u utorak, 2. decembra, na konferenciji u Sarajevu posvećenoj rodnoj dimenziji Dejtonskog sporazuma.

Konferenciju je organizovala Britanska ambasada u Sarajevu, a na njoj je predstavljen izvještaj koji istražuje utjecaj Dejtona na ulogu i prisustvo žena u političkim i institucionalnim procesima te značenje tog utjecaja za izgradnju mira danas.

Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, Julian Reilly, naglasio je značaj ovog dijaloga:

"Dejtonski mirovni sporazum bio je ključan za BiH, ali moramo se zapitati koliko je proces koji ga je doveo bio inkluzivan. Danas govorimo o istraživanju koje sagledava rodnu zastupljenost tokom pregovora i implementacije Dejtona."

Cilj konferencije, dodao je Reilly, jeste identifikacija prepreka koje su ograničavale učešće žena u reformama protekle tri decenije, s posebnim fokusom na odgovornost za ratno seksualno nasilje i bolji pristup procesima donošenja odluka.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Samra Filipović-Hadžiabdić, podsjetila je da su žene tokom Dejtona bile potpuno nevidljive u mirovnim procesima:

"Žene nisu bile uključene u pregovore, ali su bile kohezivni faktor društva, radeći na pomirenju i očuvanju porodice i zajednice. Zajedno s institucijama, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima, nadamo se da okrećemo novu stranicu i da se pola stanovništva više neće isključivati iz ključnih procesa."

Analiza istraživačkog tima Raion d.o.o., predvođenog Adnanom Kadribašićem, po prvi put sistematski ispituje vezu između Dejtonskog sporazuma i rodne ravnopravnosti u BiH.

"Niko dosad nije sagledavao Dejton kroz prizmu rodne ravnopravnosti. Utjecaj na političku participaciju djelomično je istražen, ali ostale dimenzije ostale su neobrađene," naveo je Kadribašić.

Istraživanje potvrđuje da su žene bile isključene iz pregovaračkog procesa 1995., ali i da se u protekle tri decenije razvila snažna infrastruktura za promociju ravnopravnosti spolova.

"Ova godišnjica prilika je da podsjetimo kako se žene više ne smiju isključivati iz ključnih procesa. Isključivanje pola stanovništva BiH ograničava perspektive potrebne za izgradnju mira i bolju budućnost," dodao je Kadribašić.

Na konferenciji su učestvovali predstavnici političkih struktura, civilnog društva, međunarodnih organizacija i akademske zajednice, a istraživanje su proveli Aleksandar Živanović, Adnan Kadribašić, Dragana Dardić i Ljilja Lukić. Sudionici su pozvali na nastavak diskusije i konkretne korake ka inkluzivnijem društvu.