Evropska komisija, tačnije njena predsjednica Ursula von der Leyen, predstavila je u srijedu okvir za zadovoljavanje budućih finansijskih potreba Ukrajine.

Ursula von der Leyen iznijela je prijedlog da EU osigura dvije trećine finansijskih potreba Ukrajine za iduće dvije godine, u vrijednosti od oko 90 milijardi eura, dok bi ostatak osigurali međunarodni partneri.

Prvo rješenje za to bilo bi zaduživanje EU-a, kako je rekla von der Leyen. EU bi posuđivala novac na tržištima kapitala, koristeći svoj budžet kao garanciju.

Drugo rješenje bio bi zajam za reparacije - EU bi preuzela zaradu od zamrznute ruske imovine i preusmjerila sredstva Ukrajini kao zajam, rekla je von der Leyen. Kijev bi, prema prijedlogu, trebao vratiti taj novac samo ako Rusija plati ratne reparacije, u suprotnom bi ruska imovina ostala zamrznuta.

U obje opcije, novac bi se koristio za popunjavanje praznina u ukrajinskom budžetu i pružanje vojne pomoći, a primarno bi se kupovala ukrajinska i europska roba, prenosi Sky News.

Von der Leyen kaže da je EU učinkovito odgovorila i na zabrinutost Belgije u vezi korištenja zamrznute ruske imovine. Šefica Evropske komisije je rekla da opcije uzimaju u obzir i otklanjaju gotovo sve zabrinutosti Belgije oko korištenja te imovine te ustvrdila je da prijedlog ima snažne zaštitne mjere i mehanizme za smanjenje svih pravnih rizika od korištenja imovine.

Većina od 190 milijardi eura ruskih sredstava koja su zamrznuta nakon ruske invazije punog obima 2022. trenutno je pohranjeno u Belgiji, čija vlada strahuje da bi Euroclear, finansijska institucija sa sjedištem u Bruxellesu koja drži zamrznutu rusku imovinu, mogla podignuti tužbu ako Rusija ospori korištenje sredstava.

Valdis Dombrovskis, komesar EU za ekonomiju, detaljno je predstavio mehanizme pravne zaštite. Oni bi trebali zaštititi Belgiju ili druge zemlje EU-a od prisilnog vraćanja bilo kakve prenamijenjene imovine, rekao je.

Jamstva za potporu zajmu

Države članice bit će zamoljene da pruže garancije za podršku zajmu koji bi pokrio "vrlo nizak rizik" koji bi jedna država članica bila prisiljena platiti na temelju potraživanja od Rusije, dodao je Dombrovskis.

Klauzula o ‘nepotraživanju‘ sprječava provedbu potraživanja prema imovini država članica EU unutar EU, pojasnio je. EU također predlaže odredbu koja bi omogućila naplatu štete kako bi se smanjio rizik od provedbe u trećim zemljama.

Do ovoga dolazi nakon što je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot prije današnjeg sastanka u Bruxellesu rekao da njegova zemlja smatra "opciju reparacijskog kredita najgorom od svih".

"Koncept reparacijskih kredita podrazumijeva posljedične ekonomske, finansijske i pravne rizike", rekao je. "Nije prihvatljivo koristiti novac i ostaviti nas da se sami suočavamo s rizicima", dodao je.

Evropska komisija otkrila je detalje tog svog prijedloga o korištenju ruskog novca za pomoć u zadovoljavanju potreba Ukrajine putem "reparacijskog kredita".

Prema tom planu, zemlje EU bi posudile Ukrajini oko 163 milijarde dolara, a novac ne bi bio zaplijenjen kao takav jer bi Kijev vratio novac nakon što Rusija plati značajne reparacije za masovno uništenje koje je prouzročio njezin rat. Plan predviđa korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć ukrajinskoj ekonomiji i ratnim naporima tokom iduće dvije godine.

Ursula von der Leyen je istaknula da SAD podržava predloženo korištenje zamrznute imovine. Rekla je da je SAD obaviješten o njezinom prijedlogu i da ga je Washington pozitivno primio.

Vlada Donalda Trumpa izvorno je predložila drugačiju upotrebu imovine koju drže Evropljani u prvoj verziji svog mirovnog plana za Ukrajinu. Prema izvornom prijedlogu, oko 100 milijardi dolara bilo bi uloženo u Ukrajinu, dok bi 50 posto profita od toga išlo SAD-u.

Ostatak bi se uložio u zaseban američko-ruski investicijski instrument za jačanje bilateralnih odnosa i sprječavanje budućih sukoba, kako prenosi Sky News.