U anketi, koja se redovno provodi po nalogu njemačkog javnog servisa ARD, Alternativa za Njemačku je izgubila jedan posto podrške. A velika većina ne vjeruje u skori kraj rata u Ukrajini, izvještava DW.

Kada bi se sljedeće nedjelje održali izbori za Bundestag, vladajuća koalicija konzervativaca i socijaldemokrata više ne bi dobila većinu.

Opozicijske stranke imaju više od velike koalicije

Najjača snaga ostale bi sestrinske konzervativne stranke Kršćansko-demokratska unija (CDU) i bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU), dok bi Alternativa za Njemačku (AfD), koja je krajnje desna, zabilježila blage gubitke. To je rezultat aktualne ankete Deutschlandtrend koju redovno radi institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap za javni servis ARD.

I dalje se povećava nezadovoljstvo vladom, koja je na dužnosti tek od maja ove godine, a posebno kancelarom Friedrichom Merzom (CDU).

Kada bi sljedeće nedjelje bili izbori, vladajuća koalicija demokršćana i socijaldemokrata bi zajedno osvojila 41 posto glasova – premalo za većinu u parlamentu. 

AfD bi izgubio jedan posto podrške u odnosu na posljednju anketu početkom novembra kada su također pali za jedan posto, dok Zeleni i Ljevica stagniraju. Tri sadašnje opozicijske stranke zajedno bi dobile 47 posto, dakle, imaju trenutno veću podršku nego vladajuća koalicija.

Samo 20 posto zadovoljno radom vlade

Posebno je teško za vrh vlade oko kancelara Merza (CDU) i vicekancelara i ministra financija Larsa Klingbeila (SPD): samo još 20 posto ispitanika zadovoljno je ili vrlo zadovoljno radom koalicije – to je dva posto manje nego u novembru. Tako loše vlada je ocijenjena u oktobru, a već tada je to bio negativni rekord.

Najpopularniji političar ostaje ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) jer 58 posto ispitanika smatra da dobro obavlja svoju dužnost.

Friedrich Merz ima 23 posto podrške. Izgubio je dodatna tri postotna boda u odnosu na prošlomjesečnu anketu. Nijedan rezultat za vladine političare nije zaista dobar.

Nijemci ne vjeruju u brzo okončanje rata u Ukrajini

Trenutno predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije pregovaraju o mogućem miru u Ukrajini, ali izgledi za uspjeh su neizvjesni. Prvobitni plan SAD-a znatno je izašao u susret interesima Rusije. Europske države su od tada često gotovo očajnički pokušavale dobiti pristup pregovorima i poboljšati uvjete za Ukrajinu. Tema rata i mira u Ukrajini snažno zaokuplja i ljude u Njemačkoj.

Dvije trećine njemačkih građana ne vjeruje u okončanje rata u narednim mjesecima. Doduše pozdravlja se to što je američki predsjednik Donald Trump uopće iznio neki plan, ali većina kaže da američka inicijativa previše izlazi u susret Moskvi. Nijemci nemaju jasnu predstavu ni o tome bi li Ukrajina trebala ustupiti teritorije Rusiji kako bi se omogućio mir. Dva približno jednako velika tabora pristaša i protivnika u anketi stoje jedan nasuprot drugog, s blagom prednošću pristaša.

Samo sedam posto vjeruje u dugoročno sigurne mirovine

Najvažnija unutarnjopolitička tema u Njemačkoj trenutno je mirovinski sistem. Vlada je predstavila paket koji bi trebao stabilizirati visinu mirovina do 2031. godine. Ali svima je jasno da ljudi žive sve duže i da sada u mirovinu odlaze generacije rođene oko 1960. godine, koje su najbrojnije. Mirovinski sistem hitno mora biti reformiran. Međutim, vrlo mali broj građana vjeruje u to da će politika riješiti problem.

Stanje mirovinskog osiguranja samo 18 posto ispitanih ocjenjuje kao vrlo dobro ili dobro – poražavajući rezultat za politiku. 79 posto kritizira raspodjelu tereta između starih i mladih, a još više njih smatra da mirovinski sustav nije pravedan kada se usporede oni s većim i manjim primanjima. I samo sedam posto ispitanika vjeruje da će mirovine dugoročno ostati financijski održive.

Za ovomjesečnu anketu Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap je između prvog i trećeg prosinca ispitao oko 1.300 reprezentativno izabranih građanki i građana.