Njemački Bundestag odobrio je ponovno uvođenje djelimične vojne obaveze na dobrovoljnoj osnovi, s ciljem povećanja sastava oružanih snaga Bundeswehra u svjetlu novih bezbjednosnih izazova. Iako bi vojni rok trajao šest mjeseci uz mjesečnu platu od 2.600 eura, ključna tačka novog zakona je upozorenje da Vlada može ponovo aktivirati obavezni vojni rok, ukinut još 2011. godine, ukoliko se ne javi dovoljan broj dobrovoljaca. Ministar odbrane Boris Pistorius poručio je da se "slobode u jednoj demokratiji ne brane same od sebe", dok su širom zemlje održani protesti pod sloganom "Mi ne želimo biti topovsko meso".

Djelimična obaveza za jačanje Bundeswehra

Njemačka je, prema dogovoru na nivou NATO-a, obavezna da ima 260.000 aktivnih vojnika u sastavu svoje vojske (Bundeswehra). Trenutno, u redovima Bundeswehra služi 185.000 ročnika, što je daleko ispod potrebnog nivoa, prenosi Dnevnik.hr.

Ministar odbrane Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) snažno je podržao zakon, poručivši u raspravi:

"Slobode se u jednoj demokraciji ne brane same od sebe. To moraju preuzeti ljudi koji su spremni stati iza tih sloboda, a ne oni koji sjede iza ograde i čekaju da to netko drugi učini za njih."

Prema novom zakonu, vojna obaveza bi se temeljila na dobrovoljnoj osnovi. Dobrovoljni vojni rok bi trajao šest mjeseci, a predviđena je mjesečna plata od 2.600 eura.

Upitnici, ročnici i prijetnja obaveznim služenjem

Zakon uvodi i obavezno ispunjavanje upitnika o spremnosti za služenje vojnog roka i vojne sposobnosti, koji bi ispunjavali pripadnici jedne generacije s navršenih 18 godina. Ispunite ovog formulara je obavezno samo za mladiće.

Najviše kontroverze izaziva klauzula koja Vladi daje ovlaštenje da, u slučaju da se u pojedinim godišnjima ne javi dovoljno dobrovoljnih ročnika, Bundestag kratkoročno uvede tzv. vojnu obavezu po potrebi. To praktično znači da, ako ne bude dovoljno prijavljenih, Vlada može ponovo aktivirati obavezni vojni rok ukinut 2011. godine. Vojni rok je tada ukinut zbog ustavnih prepreka jer sistem vojne obaveze nije mogao osigurati pripadnicima cijele generacije služenje roka.

Protesti širom zemlje

Tokom rasprave u Bundestagu, širom Njemačke su održani protesti protiv ponovnog uvođenja vojnog roka. Na protestima, na kojima su se uglavnom okupili učenici srednjih škola, građani su demonstrirali pod snažnim sloganom:

"Mi ne želimo biti topovsko meso."

Iako Vlada i Bundeswehr nude visoku mjesečnu platu i skraćeni rok, otpor javnosti, posebno mladih, ostaje vidljiv, što ukazuje na duboku podijeljenost društva po pitanju jačanja odbrambenih snaga.