Građani Federacije Bosne i Hercegovine su u posljednjih pet godina uplatili više od 33 miliona eura privatnim proizvođačima električne energije, i to putem posebne naknade za obnovljive izvore energije, koja se naplaćuje na mjesečnom računu za struju. Detaljna analiza javnih podataka i izvještaja revizije otkriva da je riječ o sistemu koji je stvoren isključivo za bogaćenje "tajkuna" povezanih s politikom, dok pravosuđe Mostara, a sada i novoformirani POSKOK, otvaraju istrage. Novac, koji se naplaćuje od potrošača, putuje direktno na račune tzv. "privilegovanih proizvođača" – kako se zvanično nazivaju vlasnici solarnih i malih hidroelektrana, među kojima su bivši poslanici i ministri, piše austrijski Kosmo.at.

U prošloj godini, potrošači su uplatili oko 3,8 miliona eura, dok je privatnim operaterima isplaćeno oko 6,3 miliona eura, a razlika je pokrivena iz ranije prikupljenih sredstava.

Posebno je frapantna regionalna distribucija novca: iako Elektroprivreda BiH (EP BiH) prikupi oko 76 posto naknada od svih potrošača, oko 77 posto podsticaja teče proizvođačima priključenim na mrežu EP HZHB. To praktično znači da se većina novca uplaćenog u Sarajevu, Tuzli ili Zenici preusmjerava proizvođačima u Hercegovini i dijelovima Zapadne Bosne, gdje je izgrađen najveći broj solarnih parkova.

Pravosuđe Istražuje Korupciju: Sumnja na Zloupotrebe Kvote

Pravosuđe je već stavilo ove procese pod lupu. Nakon prijave šest radnika Agencije OIEiEK, dva negativna finansijska izvještaja i nalaza Finansijske policije, pokrenuta je istraga Kantonalnog tužilaštva u Mostaru. Prema krivičnoj prijavi, bivši direktor Borisa Misirača – sin bivše tužiteljice Jadranke Lokmić-Misirača – navodno je nezakonito zaposlio 15 dodatnih osoba u Agenciji koja bi, prema pravilniku, trebala imati samo 11 zaposlenika.

Slučaj je predat nedavno uspostavljenom Posebnom odjeljenju za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva Federacije BiH (POSKOK), koje najavljuje širu istragu.

"Nadležni federalni tužilac je preduzeo sve neophodne mjere kako bi se ispitali osnovi za moguće proširenje istrage na druga krivična djela," izjavila je Nina Hadžihadždarević, portparolka POSKOK-a, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Istraga navodno obuhvata i tvrdnje da su brojni nalozi za otkup električne energije izdavani daleko iznad dozvoljenih kvota.

Sistem "garantovanih otkupnih cijena" omogućio je investitorima da uložen kapital povrate u roku od tri do četiri godine, nakon čega slijede milionski profiti. Jedan zapanjujući primjer: 2015. godine vlasnici solarnih postrojenja dobijali su za megavat-sat (MWh) oko 380 eura, što je bilo devet puta više od prosječne tržišne cijene (oko 40 eura). Te godine je 3.298 MWh proizvedene solarne energije plaćeno oko 1,3 miliona eura, iako je njena stvarna tržišna vrijednost bila samo oko 135.000 eura.

"Takav sistem je stvoren isključivo da bi se favorizovali tajkuni," kritikovao je energetski ekspert Almir Muhamedbegović, ukazujući godinama na neodrživost ove prakse.

Iako su podsticajne stope kasnije smanjene, mnoga postrojenja i dalje primaju naknade po starim, višestruko većim tarifama, jer je zakon garantovao nepromjenjivu cijenu 12 godina od puštanja u rad.

Legalna Prevara: Solarni Parkovi "Ispod Limesa"

Zakonska rješenja omogućila su investitorima da izbjegnu strožije procedure i da praktično preplave tržište solarnim elektranama. Za razliku od EU, BiH nije uvela kategoriju "prosumera" (građana koji sami proizvode struju) sve do izmjena Zakona 2023. godine, već je svim potrošačima nametnuta naknada za OIE.

Solarna postrojenja su, kako se navodi, nicala "kao gljive poslije kiše". Među investitorima su i lokalni biznismeni, ali i stranci, uključujući porodicu regionalno poznatog bivšeg "šefa" Dinama, Zdravka Mamića.

Investitori su koristili rupu u zakonu, koja je omogućavala podjelu parcela i projekata solarnih elektrana na manje jedinice. Naime, za solarne elektrane snage ispod jednog megavata (1000 kW) nije potrebna energetska dozvola ni studija uticaja na okolinu.

Samo u okolini Mostara, prema registrima, prijavljeno je 30 odvojenih solarnih elektrana od po 900 kW – tačno 100 kW ispod navedenog limita. Sve pripadaju istoj firmi i nalaze se jedna pored druge na istoj parceli, ali nose formalno različite nazive. Na ovaj način, neki investitori su rezervisali najveći dio dostupnih kvota, isključujući manje potencijalne ulagače iz sistema podsticaja.

Za jednu takvu elektranu (900 kW), operateri godišnje naplate između 15.000 i 50.000 eura podsticaja. Uprkos novom zakonu iz 2023. godine, koji je uveo "prosumere", nezvanično, nijedan takav mali proizvođač još uvijek nije priključen na mrežu, dvije godine nakon stupanja zakona na snagu.