Osim što duže od tri mjeseca neće da riješi pravno jednostavan predmet po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u tom predmetu iznosi i neistinu.

Tvrdi ovo profesor ustavnog prava Milan Blagojević koji podsjeća da je Ustavni sud BiH 28. novembra ove godine saopštio da će nastaviti raspravu u predmetu broj U-29/25, te donijeti odluku.

– To je predmet neustavne vlade Save Minića. Sud BiH je saopštio da je razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28.11.2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju: “s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na narednoj sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku“ – navodi Blagojević.

Međutim, kako dodaje on, u petak 5.12.2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9.12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15.12.2025. godine.

– Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića. Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH – ističe Blagojević u autorskom tekstu za BN.

Jer, dodaje on, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, „pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike predloži Savu Minića za premijera iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH“.

– I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi  li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava – ističe Blagojević.