Filozof Boris Buden u razgovoru za N1 ocijenio je da se Evropa nalazi u dubokoj političkoj krizi u kojoj građani sve snažnije osjećaju da nemaju nikakav utjecaj na odluke donijete u njihovo ime. Taj vakuum, smatra, otvara prostor desnim populistima poput AfD-a, dok se tradicionalne stranke pretvaraju u ratno-huškačke aktere bez dodira sa stvarnošću.

Buden porast podrške Alternativi za Njemačku ne objašnjava samo očajem, već prije svega osjećajem potpune političke nemoći:

“To je kriza koja se doživljava kao nemogućnost utjecaja ljudi na svoju sudbinu u svojoj demokratskoj državi. Osjećaj da se sve važne odluke donose mimo njih", smatra Buden.

Podsjeća da su se partije na Zapadu udaljile od svojih birača, a međusobno toliko približile da ih je teško razlikovati:

“Teško je razlikovati kršćanske demokrate, socijaldemokrate, Zelene. Zeleni su se na nedavnom kongresu pretvorili u otvorenu ratno-huškačku partiju", rekao je Buden.

Buden smatra da evropske elite nemaju racionalan odgovor ni na rat u Ukrajini ni na rat u Gazi, te da “žive u potpunoj kontradikciji”:

“Njihovi odgovori na ove krize su potpuno kontradiktorni. To su tzv. dupli standardi", smatra on.

Mediji, Gaza i tabu koji se ne propituje

Govoreći o Njemačkoj, podsjeća na izjavu bivšeg kancelara Olafa Scholza da je podrška Izraelu “Staatsräson” – državni rezon o kojem se ne razgovara:

“To je tabuiziranje. To znači: mi ne razgovaramo o tome, tako je jer je tako", dodao je.

Istovremeno, kaže Buden, javnost i mediji ne igraju više korektivnu ulogu kakvu im demokratska teorija pripisuje:

“Mi još naivno vjerujemo da postoji civilno društvo i javnost koja će pritisnuti političke elite. Mislim da smo naivni.”

Buden odbija logiku po kojoj se svaka kritika Zapada proglašava “putinizmom”:

“Najgore kod Putina je to što pokušava biti isti kao njegovi zapadni uzori. On također ilegalnim vojnim intervencijama ostvaruje interese, ruši granice, ali ništa od toga nije novo", rekao je filozof Boris Buden u razgovoru za N1, dodavši da se rat u Ukrajini, uprkos "provokacijama širenja NATO-a", nije smio biti odgovor na krizu, te da Putin “zaslužuje sudbinu Čaušeskua”, ali da je globalna slika mnogo opasnija od pukog sukoba dva bloka.