Iako su upozorenja o prekomjernom unosu kofeina veoma česta, ljubitelji kafe mogu da odahnu zahvaljujući smjernicama doktorice Reni Hoenderkamp koja je otkrila svojih deset glavnih razloga zašto treba uživati u omiljenom toplom napitku.

Dr. Renee Hoenderkamp objasnila je koje su prednosti kvalitetne šolje kafe.

"Toliko često nam govore da je kafa loša i da treba da je smanjimo ili potpuno izbacimo. Ali, iako sve može biti štetno u velikim količinama, ja se vodim motom da je umjerenost ključ, a u tim okvirima kofein može biti dobra stvar. Kafa ima zdravstvene benefite koji mogu produžiti život, osim ako ne unosite velike doze u toku dana”, istakla je.

Kaže da ona lično voli kafu i pije oko pet šoljica dnevno, ponekad i više:

"Umjereni konzumenti kafe povezani su s dužim životnim vijekom i manjim rizikom od prijevremene smrti. Studije sugerišu da kofein može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrti iz bilo kog razloga.”

Objasnila je i da zrna kafe sadrže bogatstvo polifenola, kao i antioksidanata, vitamina i minerala, koji se oslobađaju tokom procesa prženja i mljevenja.

Dr. Hoenderkamp je naglasila i da tamno pržena kafa smanjuje oštećenje DNK, prirodan proces koji, ukoliko se ćelije ne poprave na vrijeme, može dovesti do razvoja raka ili tumora. "Manje oštećenja znači manje bolesti", navela je dodajući da i bezkofeinska i obična kafa mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva za čak 23 posto, prema određenim studijama.

Doktorica je otkrila i da kofein pomaže tijelu da efikasnije reguliše šećer u krvi. "Konzumenti kafe imaju manju vjerovatnoću da razviju dijabetes", rekla je, dodajući da kofein iz dvije šoljice kafe može ponuditi i određenu zaštitu od Alchajmerove bolesti.

"Samo jedna šoljica kafe dnevno smanjuje rizik od moždanog udara. Moždani udari me plaše, jer sam vidjela koliko mogu biti onesposobljavajući i koliko dostojanstva mogu da oduzmu pacijentu.”

Pohvalila je i "neurodegenerativna zaštitna svojstva" kafe, ne samo kada je riječ o Alchajmeru, već i o Parkinsonovoj bolesti. "Kofein se povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, a kod oboljelih doprinosi boljoj kontroli pokreta”, navela je.

Također je napomenula da redovno ispijanje bezkofeinske kafe može imati koristi po jetru. "Istraživanja pokazuju da konzumenti kafe češće imaju normalne nivoe jetrenih enzima u poređenju sa osobama koje ne piju kafu."

Dr. Hoenderkamp se osvrnula i na mikrobiom, odbrambeni sistem našeg tijela protiv bakterija. "Konzumenti kafe imaju raznovrsniji mikrobiom, a zdrav crijevni sistem znači zdrav organizam", rekla je.

Na kraju je izdvojila i rezultate najnovijih istraživanja koja su pokazala da dva jedinjenja iz kofeina, kahveol i kafestol, mogu da inhibiraju rast ćelija raka prostate i bubrega u laboratorijskim uslovima. Dodala je: "Zapamtite, neki ljudi su osetljiviji na stimulativno dejstvo kofeina, a neki ga sporije metabolišu. Slušajte svoje tijelo i nemojte pretjerivati.”  

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da prekomjeran unos kofeina (više od 600 mg dnevno) može izazvati anksioznost, nesanicu, nervozu, palpitacije, dijareju i nemir.