Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte uputio je jedno od najoštrijih upozorenja evropskim državama do sada, poručivši u uvodnim riječima govora u Berlinu da se kontinent nalazi pred historijskim ispitom.

"Danas sam ovdje da vam kažem gdje NATO stoji i šta moramo učiniti da spriječimo rat prije nego što počne. A za to moramo biti potpuno jasni o prijetnji: mi smo sljedeća meta Rusije i već smo u opasnosti", rekao je Rutte.

Naglasio je da, na kraju prve četvrtine 21. stoljeća, sukobi više nisu udaljeni ni teorijski ni geografski. "Sukob je pred našim vratima", upozorio je, dodajući da Evropa mora ozbiljno razmotriti scenarij u kojem oružani sukob zahvata svaki dom, svako radno mjesto, uz razaranje, masovnu mobilizaciju i milione raseljenih. "To je strašna pomisao, ali ako ispunimo svoja obećanja, taj scenarij možemo spriječiti".

Rutte je istaknuo da je nastavak podrške Ukrajini jedini realan način da se sukob ne prelije na teritorij Evrope.

"Imam dužnost kao generalni sekretar da kažem šta nas čeka ako ne djelujemo brže, ne investiramo u odbranu i ne nastavimo podršku Ukrajini", rekao je. 

Dodao je kako je težina ove poruke veća u predpraznično vrijeme, kada se razmišlja o miru, ali da snaga leži u činjenici da NATO stoji jedinstveno, odlučno i "na pravoj strani historije".

U govoru je potom opisao hipotetički scenario u kojem bi Vladimir Putin ostvario svoje ciljeve u Ukrajini.

"Zamislite Ukrajinu pod čizmom ruske okupacije, ruske snage pritisnute uz znatno dužu granicu s NATO-om i značajno povećan rizik od oružanog napada na nas". 

Takav razvoj događaja, rekao je, zahtijevao bi ogroman zaokret u evropskoj politici odvraćanja i odbrane. NATO bi, prema njegovim riječima, morao uveliko proširiti svoje prisustvo na istočnom krilu, a saveznici bi morali mnogo brže povećavati potrošnju i proizvodnju u odbrambenom sektoru.

"U takvom scenariju čeznuli bismo za danima kada je 3,5 posto BDP-a za odbranu bilo dovoljno. Taj iznos bi drastično rastao, a zbog hitnosti prijetnje morali bismo djelovati brzo. To bi značilo vanredne rezove u javnoj potrošnji, ekonomske poremećaje i dodatne finansijske pritiske. Bolni izbori bili bi neizbježni, ali nužni za zaštitu našeg stanovništva. Nemojmo zaboraviti: sigurnost Ukrajine je naša sigurnost".

Rutte je upozorio da, iako NATO danas može izdržati odbrambeni pritisak, Rusija - s ekonomijom u potpunosti usmjerenom ka ratu - može biti spremna za upotrebu vojne sile protiv Alijanse u roku od pet godina. Posebno je istaknuo porast ruskih operacija dezinformacija i pokušaja sabotaže usmjerenih protiv evropskih društava, uključujući napade na skladišta, tržne centre, eksplozive skrivene u pošiljkama te najnoviju istragu Poljske o sabotaži njene željezničke mreže.

"Odgovor NATO-a na ruske provokacije bio je smiren, odlučan i proporcionalan", rekao je Rutte. "Ali moramo biti spremni na dalju eskalaciju i konfrontaciju. Naša trajna posvećenost članu 5 - da je napad na jednu savezničku državu napad na sve - šalje snažnu poruku. Svaki agresor mora znati da možemo i hoćemo uzvratiti snažno". 

Govoreći o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu, Rutte je rekao da je "teško reći" kada bi on mogao biti postignut.

Pohvalio je napore SAD-a i predsjednika Donalda Trumpa te ključnih evropskih zemalja poput Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske, Italije i Kanade. Prema njegovim riječima, najveći izazovi ostaju pitanja rekonstrukcije, sigurnosnih garancija i teritorija.

"Sjedinjene Države i Evropa mogu doći do zajedničke pozicije, ali nisam siguran da to važi i za Putina... To je test, kao što sam rekao i u govoru – moramo testirati Putina".