U evropskim prijestolnicama posljednjih sedmica raste nelagoda zbog sve jasnijeg zaokreta američke politike prema Evropi. Taj se pomak poklopio s još osjetljivijim razvojem događaja, pokušajem Washingtona da pregovara o mirovnom planu za Ukrajinu bez učestvovanja evropskih država.

Prema prvim verzijama američkog prijedloga, od Evrope se očekivalo da potpiše sporazum o nenapadanju s Rusijom, iako evropske zemlje nisu direktni učesnici rata. Plan je predviđao i da se Moskva zakonski obaveže da neće napasti ni Ukrajinu niti ijednu evropsku državu.

Takav je prijedlog u Evropi odmah dočekan sa skepsom. Zvaničnici upozoravaju da je ruski predsjednik Vladimir Putin već više puta mijenjao zakone i ustav kako bi služili političkim ciljevima, zbog čega se otvorilo pitanje koliko bi takva obećanja uopće bila pouzdana.

Sumnje u ruska obećanja

Judy Dempsey iz Carnegie Europe ističe da evropske države sve jasnije shvaćaju potrebu za većom samostalnošću u sigurnosnim pitanjima, ali da među njima ne postoji dogovor kako do toga doći. Prema njenim riječima, Evropa mora prihvatiti da se dosadašnji poredak postupno raspada i da SAD više neće automatski garantovati evropsku sigurnost, prenosi Kyiv Independent.

Upozorava i da će Rusija nastaviti pokušavati podijeliti Europu, što smatra jednim od ključnih problema. Sličnu ocjenu iznio je i analitičar Pavel Baev, koji kaže da je objava nove američke strategije za 2025. godinu, bez velike najave, potvrdila takve promjene. Dodaje i da neke evropske zemlje i dalje traže posebne odnose s Washingtonom, osobito one koje se snažno oslanjaju na američku zaštitu, poput Poljske i baltičkih država.

Sebastien Maillard iz Instituta Jacques Delors kaže da ideja evropske strateške autonomije dobiva sve više pristaša. Francuska je, podsjeća, zagovara već godinama, Danska i Njemačka sve otvorenije je podržavaju, dok je za baltičke zemlje ta rasprava i dalje neugodna.

Keir Starmer i Emmanuel Macron (Foto: Goffphotos.com/goff Photos/profimedia)

Raste ideja evropske autonomije

Dempsey se slaže da Europi nedostaje zajednička percepcija prijetnje, čak i nakon ruske agresije na Ukrajinu. Smatra da bi manja koalicija, uz ključnu ulogu Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, mogla biti nužna te da bi se morala otvoriti i pitanja koja Evropa godinama izbjegava, uključujući raspravu o vlastitim sigurnosnim garancijama.

Zabrinutost je dodatno porasla kada je SAD nastavio s mirovnim planom za Ukrajinu bez savjetovanja s evropskim partnerima. Dempsey upozorava da Europa više ne može pasivno čekati završetak rata, već mora jasno postaviti vlastite granice.

Volodimir Zelenski (Foto: American Photo Archive/alamy/profimedia)

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je 9. decembra da su Ukrajina i evropski partneri doradili američki prijedlog, nakon niza sastanaka s evropskim liderima i NATO-om. Ipak, evropske diplomate priznaju da kontinent još uvijek nema vlastitu jasnu viziju mirovnog rješenja, zaključuje Kyiv Independent.