Ruska središnja banka podnijela je tužbu u Moskvi, tražeći odštetu od 230 milijardi dolara od Eurocleara, što je prvi korak nakon što je Kremlj upozorio da će to biti pravna noćna mora za EU zbog planova o korištenju zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini.

Europska unija želi iskoristiti dio od oko 210 milijardi eura vrijedne imovine Ruske središnje banke, zamrznute u Europi nakon što je Moskva napala Ukrajinu 2022. godine, kako bi osigurala zajam za vojne i civilne potrebe Kijeva u 2026. i 2027. godini.

Čelnici EU-a u petak su se složili da do daljnjega zamrznu imovinu, tvrdeći da moraju podržati Ukrajinu jer, ako to ne učine, Moskva bi jednog dana mogla napasti NATO, što je tvrdnja koju Rusija niječe.

Pravni stručnjaci očekuju da će Trgovački sud u Moskvi brzo donijeti presudu protiv Eurocleara, depozitara sa sjedištem u Belgiji koji drži većinu imovine. Sud je izjavio da je 12. decembra primio zahtjev središnje banke kojim se traži 18,2 bilijuna rubalja - puna vrijednost zamrznute državne imovine Rusije.

Ako središnja banka dobije, mogla bi tražiti ovrhu nad imovinom Eurocleara pred drugim jurisdikcijama, posebno onima koje Rusija smatra „prijateljskima“.

Euroclear nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Rusija je višekratno upozorila EU da korištenje njezinih suverenih rezervi predstavlja krađu, potkopava povjerenje u središnje banke i u euro te obećala snažan odgovor, uključujući oduzimanje imovine europskih privatnih ulagača u Rusiji.

„Koji će racionalan ulagač držati svoje vrijednosne papire u Euroclearu... ako razumije da se njihova imovinska prava ne poštuju i da im se imovina može oduzeti pod bilo kojim izgovorom“, rekao je za Reuters izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za ulaganja Kiril Dmitrijev.

Ruska središnja banka 12. decembra rekla je da su planovi EU-a za korištenje njezine imovine nezakoniti te da zadržava pravo upotrijebiti sva dostupna sredstva za zaštitu svojih interesa.

Provedba će se osporiti pred „nacionalnim sudovima, sudskim tijelima stranih država i međunarodnim organizacijama, arbitražnim sudovima i drugim međunarodnim pravnim tijelima“, naglasila je.

Planovi za korištenje ruskog novca suočili su se s djelomičnim protivljenjem u Europi, a bankari upozoravaju da bi oduzimanje tako velike količine državne imovine bilo pravno upitno i postavilo presedan.

Dokument iz 2024. koji je objavila švedska Riksbank navodi da bi takav potez označio prvi put da nezaraćene zemlje oduzimaju imovinu zaraćene zemlje u tekućem ratu kako bi pomogle trećoj zemlji.

Prijedlozi EU-a suprotni su ideji objavljenoj u nekim verzijama američkog mirovnog plana da bi se ruske rezerve mogle podijeliti, pri čemu bi se neke koristile za obnovu Ukrajine, a neke za stvaranje investicijskog instrumenta SAD-a i Rusije.

Dmitrijev je planove EU-a nazvao „udarcem na sustav međunarodnih rezervi koji su stvorile Sjedinjene Američke Države“.