Rast troškova stanovanja sličan je "novoj pandemiji koja se širi Evropom", poručio je gradonačelnik Barcelone, koji je zajedno sa 16 drugih gradskih čelnika pozvao EU da odgovori na krizu stanovanja oslobađanjem milijardi eura sredstava za najteže pogođena područja, piše Guardian.

Evropska unija u utorak bi trebala predstaviti svoj prvi plan za stanovanje, nakon konvultacija sa stručnjacima, dionicima i javnošću. Mjesecima su oni koji su na prvoj crti krize upozoravali da je problem prevelik da bi se ignorirao.

"Nova pandemija koja pogađa evropske gradove zove se – troškovi stanovanja", rekao je Jaume Collboni, gradonačelnik Barcelone, koji je prošle godine pokrenuo savez Gradonačelnici za stanovanje, uz podršku svojih kolega u Parizu i Rimu.

Jaume Collboni, gradonačelnik Barcelone (Foto: Ulises Ruiz/Afp)

"I suočene s ovom novom pandemijom, evropske institucije, kao što su to učinile s COVID-om, moraju izdvojiti izvanredna sredstva za poticanje izgradnje pristupačnih stanova za mlade, radničke porodice i urbanu srednju klasu", kazao je.

Posljednjih godinu dana, savez, čijih 17 gradonačelnika širom Evrope predstavlja više od 20 miliona ljudi, pozivao je EU da učini više kako bi se riješilo ono što opisuju kao "socijalnu krizu": vrtoglavi rast cijena nekretnina i najamnina, za koji kažu da je posijao nejednakost, opteretio društvo i, u nekim slučajevima, doprinio podršci krajnjoj desnici.

U oktobru, nakon kontinuirane kampanje pisanja pisama i sastanaka s visokim zvaničnicima EU-a, savez je pozdravio činjenicu da je stambena politika, područje u koje se EU nije previše htio petljati, čvrsto na dnevnom redu bloka. "Sada se to mora pretvoriti u resurse", rekao je Collboni u intervjuu.

Barcelona (Foto: Karol Kozlowski/Robertharding Via Afp)

Od Atene do Amsterdama, od Bologne do Budimpešte, gradonačelnici pozivaju EU da pokrene fond za pristupačno stanovanje, sličan programu NextGenerationEU iz doba COVID-a, kako bi se pomoglo u mobilizaciji najmanje 300 milijardi eura godišnje javnih i privatnih ulaganja za jačanje socijalnog i pristupačnog stanovanja. Također žele da zvaničnici EU-a iskoriste svoja lokalna iskustva, te da im daju mjesto za stolom tokom donošenja odluka.

Cijene stanova širom EU-a porasle su za 48 posto između 2010. i 2023., prema Eurostatu, dok su najamnine porasle za 22 posto u istom razdoblju. Do 2023. gotovo svaka deseta osoba trošila je 40 posto ili više svog raspoloživog dohotka na stanovanje, uključujući 29 posto stanovništva u Grčkoj, 15 posto u Danskoj i 13 posto u Njemačkoj.

Collboni je stambenu krizu opisao kao neviđenu unutarnju prijetnju Evropskoj uniji, upozoravajući da bi neuspjeh u adekvatnom rješavanju krize mogao navesti ljude da se zapitaju jesu li demokracije sposobne riješiti svoje najveće probleme.

"Na isti način na koji se rat u Ukrajini i prijetnja Rusije uvijek objašnjavaju kao temeljni izazov evropskim vrijednostima i demokratijama, tako je i s cijenom stanovanja", rekao je. "Stoga mu treba dati isti prioritet."

U oktobru je prvi komesar EU-a za stanovanje Dan Jørgensen izjavio da se izvršna vlast EU-a priprema za rješavanje "ogromnog problema" kratkoročnog najma.

Barcelona (Foto: Karol Kozlowski/Robertharding Via Afp)