Znanstvenici već godinama upozoravaju da bi ptičja gripa, poznatija kao H5N1, jednog dana mogla preskočiti s ptica na ljude i izazvati globalnu zdravstvenu krizu. Ta je zabrinutost potaknula indijske istraživače na izradu novog računalnog modela koji simulira kako bi se epidemija mogla razviti među ljudima i koje bi je rane intervencije mogle zaustaviti.

Virus je već izazvao velike probleme diljem svijeta - samo u SAD-u pogođeno je više od 180 milijuna ptica, a zaraza se proširila na više od 1000 farmi muznih krava te je zabilježeno najmanje 70 slučajeva kod ljudi, uglavnom poljoprivrednih radnika, piše BBC.

Stvarna prijetnja pandemije

Nova studija, objavljena u časopisu BMC Public Health, koristi podatke iz stvarnog svijeta i računalne simulacije kako bi prikazala potencijalni tijek epidemije. "Prijetnja pandemije H5N1 kod ljudi je stvarna, ali možemo se nadati da ćemo je spriječiti boljim nadzorom i agilnijim odgovorom javnog zdravstva", rekao je za BBC profesor Gautam Menon sa Sveučilišta Ashoka, jedan od autora studije.

Prema njihovom modelu, pandemija ptičje gripe započela bi tiho: jedna zaražena ptica prenijela bi virus na čovjeka - najvjerojatnije poljoprivrednika ili nekoga tko rukuje peradi. Od tog trenutka, opasnost ne leži u prvoj infekciji, već u onome što slijedi - održivom prijenosu s čovjeka na čovjeka.

Utrka s vremenom

Ključna poruka istraživanja jest koliko je uzak prozor za djelovanje prije nego što se epidemija otme kontroli. Rad procjenjuje da će se, nakon što broj slučajeva poraste iznad dva do deset, bolest vjerojatno proširiti izvan primarnih i sekundarnih kontakata.

Studija je pokazala da se epidemija gotovo sigurno može obuzdati ako se kućanstva primarnih kontakata (osoba u izravnom kontaktu sa zaraženim) stave u karantenu već kod otkrivanja samo dva slučaja. Međutim, do trenutka kada se identificira 10 slučajeva, velika je vjerojatnost da se infekcija već proširila na širu populaciju, što čini daljnji tijek gotovo nezaustavljivim bez drastičnih mjera.

Simulacija u srcu peradarske industrije

Kako bi studija bila što realnija, istraživači su modelirali situaciju u jednom selu u okrugu Namakkal u Indiji, srcu peradarske industrije te zemlje. To područje dom je za više od 1600 peradarskih farmi i oko 70 milijuna pilića.

Koristeći platformu za simulaciju otvorenog koda BharatSim, stvorili su sintetičku zajednicu od 9667 stanovnika te pratili kako se virus širi s jedne farme na radnike, a zatim na njihove obitelji, škole i druga radna mjesta.

Koje mjere djeluju?

Istraživači su testirali učinkovitost različitih intervencija: usmrćivanja ptica, karantene i ciljanog cijepljenja. Rezultati su bili jasni. Usmrćivanje ptica djeluje - ali samo ako se provede prije nego što virus zarazi ijednog čovjeka. Ako dođe do prelijevanja na ljude, vrijeme postaje ključno.

Izolacija zaraženih i karantena kućanstava mogu zaustaviti širenje, no simulacije su istaknule i kompromis: prerano uvedena karantena povećava rizik od prijenosa unutar obitelji, dok prekasno uvedena ima zanemariv učinak. Ciljano cijepljenje pomaže, ali ne mijenja značajno neposredni rizik unutar kućanstava.

Realnost je složenija

Autori studije priznaju da njihov model ima ograničenja. Ne uzima u obzir promjene u ljudskom ponašanju, poput nošenja maski, niti istovremena žarišta koja mogu uzrokovati ptice selice. Seema Lakdawala, virologinja sa Sveučilišta Emory, dodaje da model "pretpostavlja vrlo učinkovit prijenos virusa gripe", što u stvarnosti ne mora biti slučaj.

"Prijenos je složen i neće svaki soj imati istu učinkovitost", kaže ona, ističući nova istraživanja koja pokazuju da samo "podskupina osoba pozitivnih na gripu zapravo ispušta zarazni virus u zrak", što upućuje na fenomen superširitelja, sličan onome kod Covida-19.

Što ako H5N1 ipak uspije?

Ako se H5N1 uspije proširiti među ljudskom populacijom, dr. Lakdawala vjeruje da će to "uzrokovati veliki poremećaj vjerojatno sličniji pandemiji svinjske gripe iz 2009. nego Covidu-19". Razlog je, kaže, bolja pripremljenost. "Imamo poznate antivirusne lijekove koji su učinkoviti protiv sojeva H5N1 i uskladištena kandidatska H5 cjepiva koja bi se mogla primijeniti kratkoročno."

Ipak, upozorava da bi samozadovoljstvo bila pogreška. Ako se H5N1 ustali kod ljudi, mogao bi se rekombinirati s postojećim sojevima gripe, što bi moglo pokrenuti "kaotične i nepredvidive sezonske epidemije". Indijski znanstvenici zaključuju da se njihove simulacije mogu ažurirati u stvarnom vremenu, pružajući zdravstvenim vlastima neprocjenjiv alat za donošenje ključnih odluka u prvim satima potencijalne epidemije.