Belgiju, Italiju i Austriju ozbiljno zabrinjavaju prijetnje Vladimira Putina zapadnim kompanijama zbog prošlosedmičnog dogovora da će Evropska unija iskoristiti 210 milijardi eura zamrznutih ruskih rezervi za finansiranje Ukrajine u iduće dvije godine.

Putin je taj plan nazvao “krađom” i zaprijetio da će “najoštrije odgovoriti” ako ruska imovina bude korištena za finansiranje Ukrajine. Kremlj ne otkriva što će poduzeti, ali navodno istražuju mogućnost oduzimanja preostale zapadne imovine u Rusiji, piše Financial Times.

Ta prijetnja stiže dok lideri Europske unije na ključnom samitu dogovaraju daljnje finansiranje Ukrajine. Glavnina ruskih rezervi nalazi se u Belgiji, pa belgijski premijer Bart De Wever predlaže podjelu tereta između svih 27 članica Unije tvrdeći da je rizik od ruske odmazde protiv Belgije prevelik.

"Belgija mora prihvatiti plan"

Na samit je došao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kako bi osobno razgovarao s De Weverom. “Za Ukrajinu je ovo egzistencijalno pitanje. Belgija mora pristati na plan”, rekao je jedan visoki diplomata EU uključen u pregovore.

Centralna banka Rusije već je podnijela tužbu kojom od Eurocleara traži 159 milijardi eura na sudu u Moskvi, koji je zakazao prvo ročište za sredinu januara. Euroclear je kompanija iz Bruxellesa specijalizirana kao depozitorij vrijednosnica. Među ostalim drži i 185 milijardi eura zamrznute državne imovine Rusije.

Prema istraživanju Instituta Kijevske škole za ekonomiju, zapadne kompanije imale su u Rusiji od 2024. godine imovinu vrijednu najmanje 127 milijardi dolara. Kremlj je već zaplijenio ili zamrznuo imovinu najmanje 32 zapadne kompanije kao odgovor na ranije sporove, uzrokujući gubitke od najmanje 57 milijardi dolara, saopćio je Institut KŠE.

Ostali pod kontrolom Kremlja

S početkom invazije na Ukrajinu, iz Rusije su se povukle (ili su poslovanje svele na minimum) 1903 strane kompanije. No, još 2315 zapadnih kompanija posluje u Rusiji, prema Institutu KŠE. “Imovina, investicije i ostvarene dividende kompanija koje su ostale zapravo su pod kontrolom ruske države”, kaže direktorica Instituta KŠE Natalija Šapoval. Te kompanije prisiljene su “odreći se prava nad svojim ulaganjima”.

Putin je u septembru donio uredbu kojom se ubrzava postupak nacionalizacije, što je Kremlj objasnio potrebom za brzim odgovorom na “neprijateljske postupke“ Evropske unije. Zato se očekuje da bi Rusija mogla zaplijeniti preostale podružnice zapadnih kompanija. Belgija vjeruje da bi prva žrtva odmazde mogao biti Euroclear.

Među zapadnim kompanija koje još posluju u Rusiji su italijanska banka UniCredit, vlasnica Zagrebačke banke, i austrijska Raiffeisen banka. Obe su tokom rata ostvarile značajnu dobit koju ne mogu vratiti u centrale jer je Rusija zabranila isplatu dividende. Institut KŠE izračunao je da su zapadne kompanije samo prošle godine u Rusiji ostvarile dobit od 19,5 milijardi dolara.

Strah UniCredita i Raiffeisena

Andrea Orcel, glavni direktor UniCredita, rekao je na saslušanju u Senatu Italijanske Republike prošlog mjeseca da se njegova banka ne namjerava povući iz Rusije, gdje ima 3,5 milijarde eura kapitala.

“Rusi čekaju da pogriješite kako bi opravdali nacionalizaciju. Jako pazimo da ne napravimo nikakvu grešku jer bismo im tako na srebrnom pladnju predali 3,8 milijardi eura kapitala. To neću napraviti”, rekao je Orcel objasnivši da misli isključivo na gotovinu.

U slučaju nacionalizacije, UniCredit bi nadoknadio dio štete jer bi preuzeo 1,5 milijardi eura korporativnih depozita iz ruskog ogranka, koje na početku rata nije vratio u Rusiju nego njima upravlja u Milanu. Italija se prošle sedmice složila s odlukom EU o trajnom zamrzavanju ruskih rezervi, ali je izrazila i zabrinutost zbog potencijalnog rizika.

Računi tipa C

I Beč brine da bi Rusija mogla zaplijeniti imovinu Raiffeisen banke, najveće austrijske banke, koja je prošle godine u Rusiji ostvarila prihod od 2,9 milijardi dolara. Zapljene bi mogle pogoditi i na zapadne kompanije koje imaju udjele u ruskim korporacijama.

Nakon što su zapadne zemlje zamrznule oko 300 milijardi dolara ruske državne imovine na početku rata, odgovor Moskve bio je zabrana zapadnim ulagačima da prodaju ruske vrijednosne papire i povuku prihode. Dividende i kuponi drže se na takozvanim računima tipa C koji su pod kontrolom Rusije.

Rusija je ipak dopustila nekim zapadnim investitorima da povuku dio sredstava, ali vrijednost računa tipa C značajno je porasla od marta 2023., kada je Rusija otkrila da se tamo nalazi 6,3 milijarde dolara zamrznute zapadne imovine, pojasnila je Aleksandra Prokopenko, bivša zvaničnica Centralne banke Rusije.

Adut Moskve

Najveća ruska banka Sberbank objavila je da je prošle godine isplatila oko 25 posto svoje dividende od 9,9 milijardi dolara za 2024. na račune tipa C. Iznosi su nastavili rasti iako su mnoge zapadne kompanije otpisale ulaganja. Dividende BP-a od 20-postotnog udjela u Rosnjeftu vjerovatno će iznositi oko 4,26 milijardi dolara, rekla je Prokopenko, dok se u sudskoj odluci iz 2024. godine navodi da JPMorgan ima tri milijarde dolara ruske imovine uglavnom na računima tipa C.

“To je jedan od aduta Moskve. Ako Evropa napravi potez s ruskim rezervama, Rusija može jednostavno prebaciti novac s računa tipa C u svoj budžet. Dobili bi izvor izravnih prihoda u situaciji gdje imaju deficit i prekomjernu potrošnju na odbranu”, rekla je Prokopenko. Taj potez pokazao bi da je Rusija spremna za osvetu, dodala je. “Za razliku od Europe, Kremlj to može učiniti brzo, bez sudskih natezanja.”

Zapadnim vladama, kompanijama i pojedinačnim investitorima Kremlj prijeti tužbama i na stranim sudovima. Dvadesetak ruskih oligarha i korporacija već je osporilo zamrzavanje i oduzimanje imovine na arbitražnim sudovima. Belgija se boji potencijalnih tužbi zbog investicijskog ugovora koji je potpisala s Moskvom, zajedno s Luksemburgom. Sankcionirani oligarh Mihail Fridman već potražuje 16 milijardi dolara odštete od Luksemburga zbog zamrzavanja svoje imovine.

Ili njemački plan ili propast

Advokati koje je angažirala Evropska komisija sumnjaju da Rusija može uspješno osporiti korištenje svoje državne imovine prema bilateralnim investicijskim ugovorima. Investicijski sudovi “nemaju nadležnost da saslušaju spor koji se odnosi na navodno oduzimanje ruske državne imovine”, stoji u pravnoj procjeni advokatskog ureda Covingtona, koju su vidjeli novinari FT-a.

Poručuju da je rizik da se države članice EU nađu pred drugim međunarodnim sudovima “značajno preuveličan”. Komisija je također “trećim državama učinila izuzetno neprivlačnom saradnju s Rusijom na eksproprijaciji evropske imovine”, rekao je visoki zvaničnik Komisije.

Glavna pokretačka snaga iza plana o trajnom zamrzavanju ruske imovine je Njemačka, koja je više puta dala do znanja kako je osnovni princip operacije da svi snose isti rizik, kaže drugi diplomata EU. Berlin vjeruje da je korištenje ruske imovine jedini način da se Ukrajinu nastavi finansirati bez dodatnog zaduživanja. “Ako to ne uspije, bio bi to katastrofalan signal Ukrajini. U tom slučaju, Europa će propasti kao geopolitički akter”, dodao je.