Glavni svjedok u istrazi o monstruoznim "ljudskim safarijima" na području Sarajeva, Slavko Aleksić, pronađen je mrtav pod nerazjašnjenim okolnostima u Trebinju. Smrt bivšeg komandanta dolazi u trenutku kada su italijanski i bosanskohercegovački istražitelji intenzivirali potragu za stranim državljanima koji su navodno plaćali desetine hiljada funti kako bi tokom rata pucali na civile.

Ključni svjedok u istrazi o navodnim "ljudskim safarijima" tokom rata u Bosni i Hercegovini pronađen je mrtav pod nerazjašnjenim okolnostima, nedugo nakon što je pokrenuta istraga o navodnim "lovačkim izletima" stranih državljana. Istragu su pokrenule vlasti nakon što su ponovo isplivale tvrdnje da su italijanski turisti tokom 1990-ih plaćali i do 70.000 funti kako bi tokom rata u BiH učestvovali u pucanju na civile. Prema tim navodima, strani posjetioci dolazili su u Sarajevo za vrijeme opsade grada i učestvovali u ubistvima stanovnika radi vlastitog zadovoljstva, piše Dnevno.hr.

U središtu istrage našao se Slavko Aleksić (69), bivši komandant paravojnih jedinica koji je, prema navodima, raspolagao detaljnim informacijama o snajperistima koji su tokom rata dolazili u Bosnu i Hercegovinu. Slavko Aleksić je pronađen mrtav u Trebinju, objavila je državna novinska agencija.

Krvavi turizam na brdima oko Sarajeva

Aleksićevo ime postalo je poznato široj javnosti nakon dokumentarnog filma "Sarajevo Safari" iz 2022. godine, slovenskog režisera Mirana Zupaniča. U filmu se tvrdi da su među stranim "lovcima" bili i Italijani koji su plaćali kako bi pucali na nedužne građane Sarajeva, pri čemu su navodno veće iznose davali za pucanje na djecu. Prema predmetu koji su otvorili tužioci u Milanu, osumnjičenici su vikendima letjeli iz Trsta u Beograd avionima srpske aviokompanije Aviogenex, nakon čega su kao snajperisti djelovali oko Sarajeva. Navodno su za učestvovanje plaćali između 70.000 i 88.000 funti.

Prošlog mjeseca pojavile su se i optužbe da je u organizaciju takozvanih "safarija" bio uključen aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Te je navode njegova glasnogovornica oštro demantovala, istaknuvši da je Aleksandar Vučić u to vrijeme radio kao novinar u regiji. Tokom opsade Sarajeva, od 1992. do 1996. godine, više od 10.000 ljudi izgubilo je život od granatiranja i snajperske vatre, u najdužoj opsadi jednog glavnog grada u modernoj historiji ratovanja.

Krivična prijava i saradnja s Milanom

U Milanu je podnesena krivična prijava na 17 stranica, koju je inicirao pisac i novinar Ezio Gavazzeni uz podršku bivšeg sudije Guida Salvinija i Benjamine Karić, gradonačelnice Sarajeva od 2021. do 2024. godine. Prema navodima, strani učesnici bili su odvoženi na brda iznad Sarajeva odakle su pucali na prolaznike. Italijanski list "La Repubblica" piše da je slična istraga u Bosni i Hercegovini svojevremeno obustavljena zbog otežanih uslova rada u ratom razorenoj zemlji. Ezio Gavazzeni upozorava da bi broj uključenih stranih "turista" mogao dosezati i do stotinu.

Glavna saobraćajnica u Sarajevu, Bulevar Meše Selimovića, bila je poznata kao "Snajperska aleja" jer je bila izuzetno opasna, ali neizbježna na putu prema aerodromu. Tramvaji i autobusi često su bili pogođeni mecima, a posvuda su stajala upozorenja na snajpersku vatru. Bosanski konzul u Milanu Dag Đumrukčić izjavio je za "La Repubblica" da italijanske vlasti imaju punu saradnju vlade Bosne i Hercegovine. "Želimo otkriti istinu o ovom okrutnom slučaju i suočiti se s prošlošću. Svjestan sam određenih informacija koje ću staviti na raspolaganje istrazi", poručio je Dag Đumrukčić.