NASA je objavila zadivljujuću novu mapu svemira za koju agencija tvrdi da bi mogla pomoći naučnicima da riješe neke od najstarijih misterija univerzuma. Snimljena pomoću svemirskog teleskopa SPHEREx, ova prva mapa cijelog neba simulira trodimenzionalni pogled instrumenta, uključujući zagasito crvenu kosmičku prašinu, električno plavi vodikov gas i bijele, plave i zelene zvijezde.

Panoramski pogled snima desetine boja koristeći sposobnost teleskopa da vidi infracrvene talasne dužine svjetlosti, nevidljive ljudskom oku. Crvene galaksije su najudaljenije od nas, dok su plave galaksije bliže teleskopu, piše Independent.

Spektar od 102 boje omogućava astronomima da precizno izmjere udaljenost do stotina miliona galaksija kroz fenomen poznat kao "crveni pomak" (redshift).

Naučnici će koristiti ove podatke, prikupljene od lansiranja teleskopa u martu, kako bi proučili kako su se galaksije mijenjale tokom skoro 14 milijardi godina historije univerzuma i kako su ključni sastojci za život nastali u našoj galaksiji Mliječni put.

Iako moćni teleskop James Webb također vidi infracrvenu svjetlost, njegov fokus je hiljadama puta manji. Dok Webb posmatra specifične objekte s nevjerovatnim detaljima, SPHEREx radi nešto što nijedna misija do sada nije uspjela: mapira cijelo nebo u toliko boja odjednom.

„Posmatranje cijelog neba na ovaj način omogućava naučnicima da odgovore na velika pitanja“, objasnila je NASA, „uključujući i to kako je dramatičan događaj koji se dogodio u prvom milijarditom dijelu trilionitog dijela trilionitog dijela sekunde nakon Velikog praska uticao na raspored galaksija.“

Teleskop, čije puno ime glasi Spectro-Photometer for the History of the Universe, Epoch of Reionization and Ices Explorer, trenutno orbitira na visini od oko 650 kilometara iznad Zemlje.

Čak 14,5 puta dnevno SPHEREx obleti našu planetu. Toliko snimaka napravi 3.600 slikau jednom pojasu neba svakog dana. Ukupno 450 miliona galaksija će biti obuhvaćene mapom. 100 miliona zvijezda u Mliječnom će teleskop analizirati.

Ova misija će tokom dvogodišnjeg perioda izvršiti još tri skeniranja cijelog neba, stvarajući najdetaljniji kosmički atlas u historiji čovječanstva.