Životni put Jasmine Joldić, od devetogodišnjakinje kojoj su komšije u julu 1992. odvele oca u logor do zamjenice državnog sekretara u australijskoj vladi, svjedočanstvo je o nevjerovatnoj snazi preživljavanja. Tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Joldić iz Brisbanea upozorava na opasnosti antiimigrantske retorike, povlačeći paralelu između današnje demonizacije "drugog" i procesa koji su uništili njenu domovinu, piše britanski Guardian.

Od bijeljinskih korijena do australijskog vrha

Jasmina Joldić je imala devet godina kada je njeno idilično djetinjstvo nasilno prekinuto etiketama koje do tada nije poznavala. Njena majka Selma pokušavala je njoj i starijoj sestri Ameli objasniti zašto su njihovog oca Envera odveli naoružani ljudi.

"Nisam znala ko sam, niti šta sam, sve dok rat nije počeo. To su vaše komšije. Dolaze s oružjem da ga odvedu. A vi ne znate gdje je. I ne znate kada će se vratiti", kaže Joldić, prisjećajući se trenutka kada je saznala da je muslimanka, iako tako nije odgajana.

Nakon izbjegličkog puta koji je vodio preko Berlina, porodica je pustila korijenje u južnim predgrađima Brisbanea. Joldić je ostvarila zapaženu karijeru, dospjevši do funkcije generalne direktorice Ministarstva pravde savezne države Queensland, a danas je na visokoj poziciji u saveznoj vladi. Ipak, priznaje da je oštra politička retorika protiv migranata podsjeća na najmračnije dane.

"To može veoma brzo da eskalira. Znam kuda to vodi – može da uništi jedno društvo. Kao društvo, imamo odgovornost da društvenu koheziju ne uzimamo zdravo za gotovo", upozorava Joldić.

Refleksije o Dejtonu i naslijeđu Srebrenice

Gotovo tri decenije nakon što je mir potpisan u Parizu, Joldić priznaje da se njen stav prema Dejtonskom sporazumu promijenio. Iako je taj sporazum podijelio zemlju na dva entiteta, Federaciju Bosne i Hercegovine i RS, ona danas na njega gleda s dozom pragmatizma.

Sarajevska pijaca Markale na kojoj je tokom opsade grada ubijeno 111 civila (Foto: REUTERS)

"Kao Bosanci, uvijek smo bili prilično skeptični prema onome što je Dejton učinio našoj zemlji. Taj sporazum nas je zamrznuo u vremenu. Ali kada se desila Gaza, a potom i Ukrajina, počela sam razmišljati: pa, barem je zaustavio rat. Zaustavio je ubijanje", smatra Joldić.

Slike genocida u Srebrenici, gdje su snage RS pogubile više od 8.000 muškaraca i dječaka, Joldić je gledala u izbjegličkom stanu u Berlinu. Te scene živo pamti i njen prijatelj Ian Kemish, tadašnji mladi australijski diplomata koji je pod pancirom prolazio kroz sarajevsku "snajpersku aleju".

Ian Kemish (Foto: Facebook)

"Sarajevo je bilo sumorno mjesto. Svaki komad slobodne zemlje bio je ili zasađen kupusom ili pretvoren u groblje", prisjeća se Kemish, ističući da je mir od 30 godina, uprkos klimavom političkom okviru, izuzetno dostignuće.

Iako su njeni preci utemeljili Bijeljinu, koja je danas dio RS, Jasmina Joldić je prekinula veze s gradom predaka, fokusirajući se na doprinos koji migranti daju Australiji. Danas, okružena porodicom u Rockdale Southu, ona slavi mir koji uživa, ali ne prestaje podsjećati na krhkost društvene harmonije.