Zašto je Vlada Federacije BiH, zajedno sa socijalnim partnerima, tek sada odlučila da poštuje zakon koji reguliše rast minimalne plaće, iako je taj zakon na snazi još od 2021. godine?

Ovo pitanje javno su otvorili pojedini parlamentarci u FBiH, nakon što je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća najavljeno da će se minimalna plaća od januara usklađivati prema rastu BDP-a i potrošačke korpe – što, prema računici ministra finansija Tonija Kraljevića, znači povećanje od svega 27 KM.

Zastupnici upozoravaju da se time, posredno, dovodi u pitanje zakonitost prošlogodišnje uredbe kojom je minimalna plaća "preko noći" povećana sa 619 na 1.000 KM, ali i priznaje da je ekonomska šok-terapija proizvela više problema nego koristi – od interne inflacije i gubitka neoporezivih naknada za radnike, do budžetskih opterećenja većih od 100 miliona maraka, piše Faktor.

Pitali su Vladu FBiH da li ovo znači da je u decembru prošle godine kada je donijeta Uredba o povećanju minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM, ta odluka bila nezakonita?

Političke želje i ekonomski (ne)rezultati

Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Odbora za ekonomska pitanja i finansije u ovom domu, za Faktor ističe da ovo pokazuje da je Vlada shvatila da šok-terapija ne daje očekivane rezultate.

- Jedno su političke želje, a drugo su ekonomski rezultati. Kakvi su ekonomski rezultati? Izuzetna inflacija u odnosu na eurozonu i to više nije uvezena inflacija o kojoj je ranije bilo riječi. To je interno generisana inflacija i to potvrđuju izvještaji Centralne banke BiH - kaže Čavalić.

Naglašava da Federacija BiH u potencijalu ima otprilike 13 hiljada nezaposlenih.

- Treća stvar i ne manje bitna je da je dosta radnika shvatilo da su izgubili neoporezive naknade, da možda sada malo duže rade neplaćeno, prekovremeno, da baš i nisu benefiti ta nominalna plaća. Da u realnom smislu ne znači onoliko koliko je trebalo da znači - objašnjava Čavalić, te dodaje da neće govoriti o budžetskim nestabilnostima i problemima u javnom sektoru i finansiranju svih preuzetih obaveza po osnovu šok-terapije.

- Ovo je jedno nevjerovatno priznanje Vlade da je izašla iz kolosijeka i da se sada vraća.

- Mi imamo predvidivost pri izračunu procjene, najave dizanja plaće u FBiH, u jednom trenutku, zbog populizma, Vlada je odlučila da podigne toliko minimalnu plaću na kraju prošle godine, a ove godine, koja je izborna, to nisu smjeli jer znaju kakve bi imali posljedice - ističe Čavalić.

Porezni obveznici skupo platili šok-terapiju

Napominje da su porezni obveznici u Federaciji BiH platili više od 100 miliona KM, shodno budžetu za 2025. godinu kako bi održavali zaposlenost u FBiH, upravo zbog teške šok-terapije.

- Ta odluka Vlade nije imala nikakve koristi ni za radnike, ni za poslodavce, pa čak upitna je i stabilnost javnih finansija.

Čekamo kraj godine da vidimo krajnju odluku, ali ishod je očekivan - zaključuje Čavalić.

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor ističe da ovo znači da vlast apsolutno nema ekonomsku politiku i da su se prošle godine preračunali.

- Svakako da se moraju vršiti korekcije minimalnih plaća, ali one moraju biti u skladu sa ekonomskim i privrednim rastom. Potrebna je fiskalna reforma, koja će omogućiti manje poreze na doprinose - ističe Galijašević.