Danska poštanska služba donijela je historijsku odluku kojom je završena tradicija duga više od 400 godina. Za koji dan, tačnije 30. decembra, dostavit će svoje posljednje pismo, čime se završava jedna era u ovoj skandinavskoj zemlji.

Odluka je to koja je donesena ranije ove godine, piše The Guardian.

PostNord, koji je 2009. godine osnovan spajanjem švedske i danske poštanske službe, objavio je da će u Danskoj ukinuti 1500 radnih mjesta i ukloniti 1500 crvenih poštanskih sandučića zbog "sve veće digitalizacije" danskog društva. Danska je, tvrdi preduzeće, jedna od najdigitalizovanijih zemalja na svijetu, a dok se pisma šalju drastično manje, internetska kupovina u stalnom je porastu, pa će PostNord još veći fokus staviti na pakete.

Digitalna revolucija gasi tradiciju dugu četiri vijeka

Hiljadu prepoznatljivih poštanskih sandučića, koji su već bili demontirani, prodali su se u samo tri sata. Oni koji su bili u dobrom stanju po cijeni od 2000 DKK, oni koje je vidnije nagrizao zub vremena za 1500 DKK, a preostalih 200 bit će ponuđeno na aukciji u januaru. Iako u Danskoj prekidaju tradiciju, PostNord će nastaviti dostavljati pisma u Švedskoj. Danci koji i dalje imaju potrebu slati pisma moći će to činiti putem dostavnog preduzeća Dao koje će od 1. januara proširiti svoje usluge s oko 30 miliona pisama u 2025. godini na 80 miliona u nadolazećoj.

Da bi poslali pisma, korisnici ove usluge morat će otići u Daovu poslovnicu ili platiti dodatno da im se pismo preuzme kod kuće. Uz to, morat će platiti poštarinu putem interneta ili aplikacije. Danska poštanska služba odgovorna je za dostavu pisama u zemlji još od 1624. godine, no u posljednjih 25 godina slanje pisama u Danskoj naglo je palo, i to za više od 90 posto.

Mladi vraćaju pismo u modu kao protutežu ekranima

No, mladi ljudi u ovoj zemlji možda će prekinuti taj trend. Istraživanje dostavnog preduzeća Dao pokazalo je da osobe u dobi od 18 do 34 godine šalju dva do tri puta više pisama od ostalih dobnih grupa! Istraživač trendova i analitičar koji se bavi promjenama u ponašanju potrošača Mads Arlien-Søborg taj porast objašnjava činjenicom da dio mladih ljudi traži protutežu digitalnoj prezasićenosti. Pisanje pisama, tvrdi on, postalo je "svjestan izbor".

Izvor blizak ministarstvu saobraćaja uvjeren je da u novoj godini oni koji šalju pisma neće osjetiti nikakvu razliku, samo će se promijeniti preduzeće koje dostavlja njihova pisma. Međutim, Magnus Restofte, direktor Enigme, muzeja pošte, telekomunikacija i komunikacija u Kopenhagenu, kaže da će se, u slučaju da digitalna komunikacija više ne bude moguća, biti poprilično teško "vratiti na staro". U okviru sistema MitID – danske nacionalne digitalne identifikacije – sva službena komunikacija tijela vlasti šalje se putem "digitalne pošte".

"Stvarna vrijednost primanja fizičkog pisma izuzetno je visoka jer ljudi znaju da ste, ako napišete pismo vlastitom rukom, uložili vrijeme i potrošili novac", pojašnjava direktor muzeja Magnus Restofte. Objavljujući svoju odluku ranije ove godine, Kim Pedersen, zamjenik glavnog izvršnog direktora PostNord Denmarka, priznao je da je bilo teško zavezati čvor na tom dijelu historije. "Danska poštanska služba stara je 400 godina, no Danci su se digitalizovali. Pad slanja pisama toliko je snažan da ovo tržište više nije isplativo", kazao je Kim Pedersen.