Njemački političar krajnje desnice Ringo Mühlmann pokazao je značajan interes za otkrivanje informacija za koje njegovi politički protivnici tvrde da bi mogle biti od velikog interesa za ruske obavještajne službe.

Koristeći prava koja mu pripadaju kao zastupniku Alternative za Njemačku (AfD) u parlamentu istočne njemačke pokrajine Tiringije, gdje je AfD najjača stranka, Mühlmann je više puta tražio od regionalne vlade da otkrije detalje o lokalnoj odbrani od dronova i transportima zapadnog oružja za Ukrajinu, piše Politico.

- Kakve informacije ima pokrajinska vlada o obimu vojnih tranzitnih transporta kroz Tiringiju od 2022. godine (razvrstano po godinama, vrsti transporta - cesta, željeznica, broju tranzita i poznatim stajalištima)? - upitao je Mühlmann.

Jednog dana u junu, Mühlmann, koji negira da radi u interesu Rusije, podnio je osam upita vezanih za dronove i sposobnosti policije da se brani od dronova koji se smatraju špijunskom prijetnjom.

- Koji tehnički sistemi za odbranu od dronova su poznati policiji Tiringije (npr. ometači, bacači mreža, uređaji za elektromagnetni puls) i u kojoj mjeri su testirani za upotrebu u provođenju zakona? - pitao je Mühlmann.

Takva pitanja zastupnika AfD-a u pokrajinskim i saveznim parlamentima navela su njemačke centrističke političare da optuže desničarsku stranku da koristi svoje mandate kako bi pokušala otkriti osjetljive informacije koje bi Moskva mogla iskoristiti u svom ratu protiv Ukrajine i u provođenju tzv. "hibridnog rata" protiv Evrope.

- Ne može se oteti dojmu da AfD svojim upitima radi po spisku zadataka koje mu je dodijelio Kremlj - rekao je ministar unutrašnjih poslova Tiringije Georg Maier, član socijaldemokratske stranke (SPD), za njemačke novine Handelsblatt.

- Ono što me zapanjilo bio je nevjerovatan interes za kritičnu infrastrukturu i sigurnosne organe ovdje u Tiringiji, posebno kako se nose s hibridnim prijetnjama. Odjednom, geopolitička pitanja igraju ulogu u njihovim pitanjima, iako mi u pokrajinskom parlamentu Tiringije nismo odgovorni za vanjsku ili odbrambenu politiku - rekao je Maier.

AfD lideri često zauzimaju stavove povoljne za Kremlj, zalažući se za obnovu ekonomskih veza i uvoz gasa te zaustavljanje vojne pomoći Ukrajini. Njihovi politički protivnici, međutim, često ih optužuju da ne djeluju samo iz uvjerenja, već po nalogu Moskve. Zastupnica Zelenih Irene Mihalic prošlog mjeseca nazvala je stranku "trojanskim konjem" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Njemačkoj. AfD političari negiraju optužbe da koriste svoju rastuću parlamentarnu moć kako bi pokušali proslijediti osjetljive informacije Kremlju.

Tino Chrupalla, jedan od nacionalnih lidera AfD-a, odbacio je optužbe da njegova stranka pokušava otkriti rute snabdijevanja oružjem u korist Kremlja.

Mühlmann, bivši policajac, negirao je da slijedi "spisak zadataka iz pravca Rusije".

On je dodao da su ministri, iako obavezni da odgovore na svako poslaničko pitanje, dužni da ne otkrivaju osjetljive ili povjerljive informacije koje bi mogle ugroziti nacionalnu sigurnost.

- Nije na meni da ograničavam svoja pitanja, već na ministru da da odgovore. Ako u nekom trenutku takav odgovor predstavlja opasnost ili vodi ka špijunaži, onda špijunaža nije moja krivica, već ministrova, jer je otkrio informacije koje nije trebao - rekao je Mühlmann.

Marc Henrichmann, konzervativni zastupnik i predsjednik posebnog odbora Bundestaga koji nadzire obavještajne službe, rekao je da iako vlada nije obavezna otkrivati povjerljive informacije, ruske obavještajne službe i dalje mogu sastaviti vrijedne uvide iz samog obima i raznolikosti AfD-ovih upita.

- Osim beznačajnih i osjetljivih upita, postoji i ogromna siva zona. I ono što sam redovno čuo iz različitih ministarstava jeste da pojedinačni upiti nisu problem. Ali kada ih pogledate zajedno, dobijete sliku, na primjer, o rutama putovanja, isporuci pomoći i vojnim dobrima prema ili u pravcu Ukrajine - rekao je Henrichmann.

Henrichmann je dodao da su ga zabrinuli AfD-ovi upiti u Bundestagu o znanju vlasti o ruskim sabotažama i hibridnim aktivnostima u Baltičkom moru, kao i o trovanju pokojnog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Prema analizi podataka Spiegela, AfD frakcije u njemačkim pokrajinskim parlamentima podnijele su više od 7.000 sigurnosnih upita od početka 2020. godine, više nego bilo koja druga stranka i oko trećine svih sigurnosnih upita zajedno.

U Tiringiji, gdje su pokrajinske obavještajne vlasti označile AfD kao ekstremističku grupu, stranka je podnijela gotovo 70 posto (1.206 od 1.738) svih pitanja u ovom zakonodavnom periodu. U Bundestagu, poslanička pitanja AfD-a čine više od 60 posto svih upita (636 od 1.052).

Strateška upotreba poslaničkih pitanja od AfD-a nije nova, kažu stručnjaci. Od ulaska u Bundestag 2017. godine, stranka ih koristi da zatrpa ministarstva i prikuplja informacije o političkim protivnicima.

- Od samog početka, AfD je koristio poslanička pitanja da opstruira, paralizira i nadzire političke neprijatelje - rekla je Anna-Sophie Heinze, istraživačica na Univerzitetu u Trieru.

Jakub Wondreys, istraživač na Tehničkom univerzitetu u Dresdenu koji proučava politiku AfD-a prema Rusiji, zaključuje da nije nemoguće da djeluju u ime Kremlja.

- Također je moguće da djeluju u svoje ime, jer su, naravno, pro-Kremlj. Ali krajnji rezultat je gotovo isti. Ta pitanja predstavljaju potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti - kazao je Wondreys.