RS pri zaduživanju plaća znatno veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje u okruženju. Prema ocjeni stručnjaka, dok su prosječne kamate širom Evrope tokom ove godine oborene na oko 2%, ovaj entitet se i dalje zadužuje po stopama od 5 do 6%, što direktno ukazuje na visok rizik od nevraćanja novca.

"Ako ste prezaduženi, a RS je prezadužena, imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati. Zbog toga su kamate visoke i ne mogu biti smanjene", istakao je ekonomista Milenko Stanić.

Čitaoci portala Srpskainfo u komentarima na vijesti o novim zaduženjima kao glavnu odgovornu osobu vide Zoru Vidović, ministricu finansija, koja ovu funkciju obavlja još od 2018. godine. Građani u svojim reakcijama navode da je ovakvo upravljanje finansijama štetno, a neki pod pseudonimima poput "Insajder" pozivaju i na intervenciju nadležnih organa. "Hapsite je i spasite nas troškova. Mlad i sposoban ministar finansija bi tražio druge, povoljnije načine finansiranja", navodi se u jednom od komentara.

Analiza zaduživanja i svrha trošenja kredita

U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska (oko 3%), dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%. Iz ovih podataka proizilazi da ministri u susjednim zemljama efikasnije upravljaju javnim finansijama. Ekonomista Igor Gavran naglašava da samo zaduživanje ne mora nužno biti loš potez, ali pod strogo određenim uslovima.

"Zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje stan na kredit, pa više ne plaća stanarinu, ali i za vladu. Najvažnije je da se taj novac upotrijebi za nešto što stvara novu vrijednost i mogućnost povrata tog novca. Ako vlada uzme kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima, pa dug mora vraćati iz novog kredita ili većim oporezivanjem privrede, onda je zaduživanje katastrofa", kategoričan je Gavran.

Povjerenje kreditora i netransparentni izvori finansiranja

Visina kamate je direktan odraz povjerenja onih koji posuđuju novac. Gavran objašnjava da kamata u RS-u nije visoka zato što "neko nekoga ne voli", već zato što je ekonomsko stanje loše, a povjerenje kreditora minimalno. Dok je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ranije emitovala vrijednosne papire s kamatom manjom od 1%, RS je istovremeno plaćala nekoliko procenata više.

Danas je ta razlika i dalje očigledna – dok Federacija Bosne i Hercegovine plaća 2 do 3%, RS se zadužuje po stopama od 5 do 6%. Poseban problem predstavlja netransparentnost. Gavran podsjeća na izjave koje je davao nekadašnji predsjednik RS Milorad Dodik, u kojima se spominjao "novac od prijatelja" bez navođenja izvora ili uslova pod kojima je dobijen.

"Ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno zaračunao kamatu, onda više ni ne znamo kako se RS zadužuje niti kolike su stvarne kamate", upozorava Gavran. On dodaje da ministri finansija u cijelom regionu često nemaju stvarnu autonomiju, jer o ključnim finansijskim tokovima odlučuju politički lideri, što dodatno urušava stabilnost institucija države Bosne i Hercegovine.