Da se običan građanin u Republici Srpskoj može zadužiti po nižoj kamatnoj stopi nego sama Vlada RS, na prvi pogled zvuči nelogično. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je riječ o sasvim normalnoj pojavi u tržišnim uslovima i jasnom signalu povećanog rizika i nepovjerenja finansijskog tržišta prema vlastima

Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatnim stopama od 3 do 4 odsto, ministarka finasija RS Zora Vidović Republiku Srpsku zadužuje po kamati od oko 5,5 odsto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.

Ekonomista Svetlana Cenić za Srpskainfo objašnjava da kamatne stope prvenstveno odražavaju stepen pouzdanosti dužnika.

– Nije ista kamata za nepouzdanog klijenta, odnosno za klijenta za koga banke nisu sigurne šta će biti, i za firmu koja je dokazana, etablirana na tržištu i sa kojom imaju odličnu saradnju. Za ove druge kamate su znatno veće – istakla je Cenićeva.

Cijena rizika

Prema njenim riječima, dodatni problem je to što kod nas hartije od vrijednosti uglavnom kupuju banke, koje onda Republiku Srpsku posmatraju kao rizičnog klijenta.

– Banke ne mogu da se izlože jednom klijentu preko propisanog limita, a najveći klijent je, očigledno, Republika Srpska – navela je ona.

Cenićeva naglašava da je potpuno logično da veći rizik znači i višu cijenu zaduživanja.

– Novac je roba kao i svaka druga. Postoji ponuda, postoji potražnja i postoji rizik – objasnila je.

Na pitanje da li se u relativno kratkom roku može smanjiti rizik Republike Srpske, njen odgovor je jasan.

– Sa ovakvom vlašću, ovakvim načinom upravljanja i zanemarivanjem onoga od čega se živi, a to je privreda, Boga mi – teško, jako teško – poručila je Cenićeva.

Ona upozorava i na razmjere planiranog zaduživanja.

– Znate li koliko su namjerili da se zaduže ove godine? A ko će to zaraditi? Treba zaraditi za penzije, socijalna davanja, njihove plate, njihova kola i otplatu dugova. Ko? Stanovništvo koje se procjenjuje na možda 700.000 ljudi koji zaista žive u Republici Srpskoj. Ko će vraćati taj dug, ko će zaraditi za taj šou-program? – pita Cenićeva.

Banke zarađuju na razlici kamata

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je kod zaduživanja Republike Srpske ključni problem – izloženost.

– Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod finansijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sistem koji ne dozvoljava da se banka prekomjerno izloži jednom klijentu – objašnjava Pavlović.

On dodaje da su kamate od pet do 5,5 odsto vremenom postale uobičajene na domaćem tržištu.

– Napravljen je mehanizam po kome je kamata od pet do 5,5 odsto postala standard. S druge strane, banke pokušavaju da povuku sredstva od građana na oročenje po 2,5 do tri odsto, a onda taj isti novac plasiraju vladama po 5,5 odsto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.

Kada je riječ o kreditima za stanovništvo, situacija je drugačija.

– Građani se zadužuju po nižim stopama jer je cijena kredita definisana kroz dva osnova: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi oko 3,5 do četiri odsto – navodi on.

Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.

– Centralna banka BiH je dozvolila da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu euribora, koji predstavlja cijenu evra u Evropi. Dok je euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak. Sa inflacijom i ratom u Ukrajini on je porastao i do četiri odsto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktično je čist profit banaka – ističe Pavlović.

Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inostranstva.

– Banke su uzele novac od građana i koriste ga za finansiranje potreba građana i privrede. Ne uzimaju evre od matičnih banaka, već koriste domaće pare. Rezultat je da je finansijski sektor prošle godine ostvario prihod od oko milijardu maraka. Plaćeno je oko 100 miliona poreza, a 900 miliona je ostalo bankama. To smo platili mi kao građani – naglašava Pavlović.

On podsjeća da su drugi reagovali odlučnije.

– Kada je to vidio Viktor Orban u Mađarskoj, proglasio je da je finansijski sektor u obavezi da plati 50 odsto poreza na prihode koje je ostvario, jer su ti prihodi došli primarno od građana i privrede, a njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.