Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija ocijenio je da je godina na izmaku bila najdramatičnija i najprelomnija za BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Govoreći iz sjedišta UN-a u New Yorku, Lagumdžija je istakao da su se upravo u Ujedinjenim nacijama prelamali ključni međunarodni procesi vezani za stabilnost države i regiona.

"Ovo je bila najdramatičnija godina od Daytona do danas. Ovdje, u ovoj zgradi, na mjestu gdje stoji i spomenik Cvijet Srebrenice, prelamalo se sve ono što se dešavalo i u regionu i u samoj Bosni i Hercegovini", rekao je Lagumdžija za FTV.

Prema njegovim riječima, riječ je o godini u kojoj su kulminirali pokušaji secesije dijela Bosne i Hercegovine, uz snažnu podršku stranih faktora.

"Imali smo otvorene, konačne pokušaje secesije koje je Milorad Dodik provodio pod direktnim nadzorom stranog faktora. To su bili pokušaju dobijanja političke, logističke i svake druge podrške, pa čak i ovdje u Ujedinjenim nacijama."

Rata neće biti: „To pitanje je skinuto s dnevnog reda“

Lagumdžija je posebno naglasio da je najčešće pitanje koje su mu građani i međunarodni sagovornici postavljali tokom protekle godine bilo – hoće li biti rata. Na to pitanje, kaže, danas postoji jasan odgovor.

"Slobodno mogu reći: to pitanje je skinuto s dnevnog reda. Iza nas je godina konačnog pokušaja secesije dijela Bosne i Hercegovine i to je zatvorena knjiga."

Dodaje da je međunarodna zajednica u Savjetu sigurnosti UN-a više puta jasno stavila do znanja da je došlo vrijeme da se zaustavi rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma.

"To nije bio samo pokušaj rušenja Daytona, to je bio pokušaj rušenja mira u regionu. Završilo bi tragično ne samo za one koji su to pokrenuli, već i za veliki broj ljudi u Bosni i Hercegovini i šire."

Rezolucija i spomenik Srebrenici kao kraj iluzija o podjelama

Govoreći o usvajanju Rezolucije o Srebrenici i postavljanju spomenika u sjedištu UN-a, Lagumdžija je naglasio da su ti procesi vođeni uprkos snažnim pritiscima i prijetnjama.

"U vrijeme donošenja rezolucije i postavljanja spomenika stalno su nas zastrašivali da ćemo izazvati sukobe. Govorili su da obilježavanje 30. godišnjice genocida vodi destabilizaciji. Mi smo jasno rekli da sukobe projektuju oni koji zagovaraju secesiju."

Dodaje da su upravo ti procesi označili simboličan kraj projekta razbijanja Bosne i Hercegovine.

"Rezolucija je usvojena, spomenik je postavljen i to je spomenik sjećanju, ali i spomenik kraju snova o razbijanju BiH. Tom projektu je ovdje postavljen spomenik. Nema ga više."

Zapad je jasan: nema podjela, nema secesije

Lagumdžija smatra da su intenzivna diplomatska lobiranja tokom godine dala jasan rezultat kada je riječ o stavu Zapada prema Bosni i Hercegovini.

"Zapad je savršeno jasan. Američki plan za Zapadni Balkan je vrlo precizan – to je ekser u kovčeg projekata podjela i secesija."

Kako je istakao Lagumdžija, poruke koje dolaze iz SAD-a ukazuju na rastuću zabrinutost zbog politika koje udaljavaju zemlju od Zapada.

"Bećirović je iz Washingtona jasno prenio da u američkim krugovima postoji sve manje razumijevanja za antizapadne poteze i blokade koje dolaze iz Bosne i Hercegovine", rekao je Lagumdžija, naglašavajući da se očekuje jasno opredjeljenje za evropski i evroatlantski kurs.

Prema njegovim riječima, poruka Zapada je stabilnost, vladavina prava i borba protiv korupcije, uz spremnost za ozbiljna ulaganja.

"Nema ratova, to zaboravite. Vladavina prava, borba protiv korupcije i ozbiljne investicije – to je put koji se nudi."

Južna interkonekcija: više od energetskog projekta

Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Lagumdžija je naglasio da se radi o projektu koji daleko prevazilazi ekonomski značaj.

"To nije samo projekat vrijedan milijardu dolara. On ima ogromnu geopolitičku, stratešku i integracijsku vrijednost, kako za BiH tako i za cijeli region."

Istakao je da taj projekat otvara vrata i drugim ulaganjima, posebno u obnovljive izvore energije.

"Južna interkonekcija može biti svojevrsni buldožer, svjetionik za nove projekte – solarnu energiju, vjetroparkove, energetsku tranziciju i snažnije američko i evropsko prisustvo u BiH."

Američki interes i strahovi građana

Na pitanje o strahovima građana da bi BiH mogla ostati „kratkih rukava“ zbog američkih ekonomskih interesa, Lagumdžija odgovara da je riječ o pogrešnoj percepciji.

"Amerika će zaraditi, ali ćemo i mi. Dobit ćemo sigurniju i jeftiniju energiju, investicije, nova radna mjesta. Jedino bez čega ćemo ostati su vjetar i sunce koji danas ionako propadaju neiskorišteni."

Dodaje da su globalne procjene sigurnosnih rizika dodatni dokaz stabilnosti BiH.

"U analizama koje identifikuju 30 najvećih sigurnosnih prijetnji u svijetu nema ni Bosne i Hercegovine, ni Zapadnog Balkana. To je važna poruka."

Zakon SAD-a o Zapadnom Balkanu i poruka regionu

Posebno je istakao značaj američkog Zakona o vanjskoj politici koji se odnosi na Zapadni Balkan.

"Taj dokument jasno potvrđuje podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu zemalja Zapadnog Balkana, vladavini prava i borbi protiv korupcije. To je veliki uspjeh naše diplomatije."

Komentarišući izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Lagumdžija je bio izuzetno direktan.

"Proglašavati njihovom pobjedom činjenicu da je Rezolucija o Srebrenici usvojena i da je spomenik postavljen u UN-u je isto kao kada tvrde da su pobijedili u Kosovskom boju. Dok se ne izađe iz mitomanije, nema napretka."

Pogled ka izbornoj 2026. godini

Govoreći o godini koja dolazi, Lagumdžija je izrazio umjereni optimizam, ali i jasnu političku poruku. Naglasio je potrebu za stišavanjem sve tri struje nacionalnih politika i jačanju demokratskih snaga.

"Ključna bitka će biti izbor članova Predsjedništva BiH. Potrebno je okupljanje demokratskih snaga oko zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a iskreno se nadam da će tu ulogu prihvatiti Denis Bećirović. Vjerujem i da se opozicija u Republici Srpskoj može okrupniti i stati nasuprot Dodiku, kao i da će se smanjiti utjecaj HDZ-a, koji šteti i Hrvatima i svim ostalim građanima", zaključio je Lagumdžija.