Iako je životni standard većine građana više nego skroman, ima i onih koji nisu štedjeli kada je riječ o kupovini luksuznih vozila što pokazuje i podatak da su za samo deset skupocjenih automobila, koji su ove godine uvezeni u BiH, vlasnici izdvojili gotovo 3,5 miliona maraka.

Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je za ta vozila izdvojeno približno isto novca kao i  prethodne godine.

Najviše novca, tačnije 436.833 KM otišlo je na trkački njemački četvorotočkaš "porše 911 GT3 RS" poznat po atmosferskom motoru i brzim performansama.

U društvu luksuznog "poršea" nalazi se i "mercedes g klasa" vrijedan skoro 400.000 maraka. U top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH, osim navedenih, nalazi se još pet "poršea" i dva "mercedesa", od kojih je svaki koštao više od 350.000 maraka. Na listi najluksuznijih vozila našao se i italijanski "lamborgini urus 636" vrijedan skoro 335.000 KM.

Prilikom uvoza ovih automobila plaćene su uvozne dažbine u ukupnom iznosu od 578.879 KM.

Sociolog Vedran Francuz smatra da građani imaju sve veću potrebu da posjeduju skupu imovinu koja danas sve manje predstavlja ekonomsko, a sve više društveno i simboličko pitanje.

"Imovina više ne služi primarno da zadovolji stvarne potrebe, već da pošalje poruku uspjeha, moći, pripadnosti ili društvenu vrijednost pojedinca", naveo je Francuz za "Glas Srpske".

Istakao je da u savremenim, ali i postkonfliktnim društvima poput našeg, materijalni status često postaje zamjena za osjećaj bezbjednosti i sigurnosti.

"Kako institucije slabe, a budućnost postaje neizvjesnija, ljudi sigurnost traže u onome što je vidljivo kao što su kuća, stan, automobil, zemlja. Imovina tako postaje svojevrstan štit od straha i neizvjesnosti", pojasnio je Francuz.

On dodaje da je jedan od ključnih motiva i društveno poređenje.

"Ljudi sve češće kupuju ne zato što im je nešto neophodno, već zato što to ima neko drugi, kako ne bi bili doživljeni kao manje vrijedni", kazao je  Francuz i dodao da je automobil danas postao potvrda identiteta.

Predsjednica Udruženja potrošača "ToPeer" iz Doboja Snežana Šešlija istakla je za "Glas" da visoka cijena vozila često ne prati i kvalitet  pa su se i oni najbogatiji u prethodnim godinama "opekli" prilikom kupovine.

"Zbog toga je danas primjetna veća opreznost, a dio građana jednostavno više ne želi da ulaže u kupovinu novih vozila, već se zadovoljava onim što već ima, iako kupovna moć nije drastično opala", kazala je Šešlija.

Kada je riječ o jazu između potrošnje na luksuzna vozila i životnog standarda građana, ističe da njihove analize i razgovori sa potrošačima pokazuju sasvim suprotnu sliku od zvaničnih podataka.

Dodala je da je očigledno da se radi o različitim oblicima snalaženja, kao što su kreditna zaduženja i nestandardni načini finansiranja.

"To dugoročno nije održivo i sigurno će doći na naplatu", istakla je Šešlija.

Najviše vozila od januara do novembra ove godine stiglo je iz Kine, njih 610, od tog broja 542 su nova vozila i 68 polovnih. Ukupna vrijednost ovih automobila iznosila je oko 13,27 miliona KM. Dažbinama od kupovine ovih vozila budžet je napunjen sa oko 4, 46 miliona KM.

Druga država iz koje je stiglo najviše vozila su SAD odakle je za 11 mjeseci stiglo 592 auta, od kojih pet novih, a 587 polovna.