Nove mjere predviđaju redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje, u januaru i julu, u skladu s rastom plata i troškova života.

Prema predloženom modelu, januarsko usklađivanje bi se radilo na osnovu ekonomskih pokazatelja iz prethodne godine, dok bi se julsko odnosilo na rast plata i troškova života u prvih šest mjeseci tekuće godine. Zamjenik predsjednika Udruženja penzionera FBiH Haso Halilović istakao je da se, prema trenutnim procjenama, ukupno povećanje penzija očekuje u rasponu od 17 do 17,6 posto, javlja BHRT.

„Jednom će biti u januaru koji će se parametri uzimati iz 2025. godine, a drugo će biti u julu gdje će se parametri uzimati rast plata i troškova života prvih šest mjeseci 2026. godine. Očekuje se, suma sumarum, na osnovu sadašnjih procjena, da će to biti 17, 17,2 ili 17,6 posto“, rekao je Halilović.

Za oko 220.000 penzionera koji primaju minimalnu penziju to bi značilo povećanje od oko 65 maraka. Ipak, mnogi smatraju da ni to neće biti dovoljno za osnovne životne potrebe. „Minimalna penzija. Da se za lijekove prvo, pa platimo obaveze, šta nama ostane, eto to je to“, kaže jedna penzionerka. Druga dodaje da se snalaze kako znaju i umiju: „Rastegnemo nekako da i ugalj kupimo i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja penzionera, trebaju mu te pelene…“ Treća ističe da je bez pomoći porodice teško preživjeti: „Ako imaš ko da te pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda kraj s krajem se krpi. Drukčije ne može.“

Iz Sindikata penzionera Grada Tuzle upozoravaju da ovakva povećanja ne rješavaju suštinski problem rastućih životnih troškova. Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da penzije i dalje ne prate realan rast cijena. „Sve to opet nije ništa. Sad će opet poslije Nove godine poskupiti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku korpu sa povećanjima cijena“, kaže Ramić, dodajući da su razlike među penzionerima sve izraženije. „On sad recimo sa 17 posto, najviša penzija dobit će 600 maraka povišice, a ovaj sa minimalnom dobit će 100 maraka. On dobija jednu minimalnu penziju u povećanju.“

Halilović ističe da su predložene izmjene kompromisno rješenje u datim okolnostima. „Ovo je sad realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za penzionere i za održivost penzionog fonda, jer nam je došla kritična masa broja radnika i broja penzionera. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast penzija sa rastom plata, ne da budu neki procenti više“, poručio je.

Iz Udruženja penzionera FBiH poručuju da će ove izmjene predstavljati važan iskorak, ali upozoravaju da bez sistemskih ekonomskih mjera, suzbijanja rada na crno i jačanja penzionog fonda nema dugoročnog rješenja za dostojanstven život penzionera.