Maloljetnici u Sjevernoj Makedoniji dnevno provode i do pet sati na internetu. Zabrinjavajući rezultati istraživanja Agencije za elektronske komunikacije (AEK) pokazali su da svijest o sigurnosti djece nije na visokom nivou.

Zbog toga je Agencija pozvala na konkretne politike, edukaciju i kampanje za digitalnu odgovornost.

Sve ove mjere su još potrebnije jer pametni telefoni mogu izazvati niz zdravstvenih problema, a kako za RSE kaže psiholog Fiki Gaspar, najviše su ugroženi upravo najmlađi.

"U predškolskoj dobi djeca su još uvijek u fazi razvoja, razvojni stadiji nisu postignuti. Često vidimo kašnjenje u razvoju, a istraživanja pokazuju da je to zbog prekomjernog izlaganja ekranima", objašnjava Gaspar za Radio Slobodna Evropa.
Dok neke zemlje barem djelimično zabranjuju društvene mreže, makedonske vlasti za sada ne razmišljaju o takvim ograničenjima.

Kroz lični primjer do svakodnevnice s što manje tehnologije

Ali, ako bi došlo do zabrane, mentalna higijena mladih mogla bi biti ozbiljno narušena.

Psiholog Fiki Gaspar kaže da su posebno tinejdžeri u riziku da razviju anksioznost, depresiju, frustracije pa čak i devijantno ponašanje, jer su odavno naučili da ne mogu funkcionisati bez interneta.

"Emocionalna regulacija kod djece i mladih nije na istom nivou kao kod odraslih. Zato zavisnost od interneta ima i biološke i psihološke aspekte. Odsustvo interneta ili društvenih mreža može izazvati uznemirenost kod njih, a oni su u dobi kada teško razumiju emocije i teško ih regulišu", dodaje Gaspar.

Šta ako roditelji žele ograničiti upotrebu interneta kod djece?

Gaspar kaže da svaka tranzicija, ma koliko pozitivna, može biti teška. Zato roditelji ličnim primjerom treba da pomognu djeci da se prilagode svakodnevici s manje tehnologije.

"Kada vidimo da djeca previše vremena provode pred ekranima, treba to ograničiti na nešto korisno. A kada uvodimo ograničenja, moramo imati na umu da djeca uče gledanjem i primjerom. Ne možemo očekivati da djeca prestanu koristiti telefone ako smo mi odrasli stalno vezani za njih", dodaje psiholog.

Mladi su svjesni da internet stvara zavisnost, ali kažu za Radio Slobodna Evropa da se trude koristiti ga za edukaciju ili posao.

Tako 21-godišnji Kristijan iz Skoplja, iako je ranije bio zavisnik od društvenih mreža, sada ih izbjegava i koristi internet za posao.

"Najčešće internet koristim za rad, jer mi posao zavisi od njega. Bavim se editovanjem videa, pa klijente nalazim na internetu. Mislim da je najbolje koristiti internet za nešto korisno, umjesto da se vrijeme troši uzalud", kaže Kristijan.

Slično njemu, i 18-godišnji Teo snima videa, a vještine je stekao zahvaljujući internetu.

"Naučio sam mnogo stvari, ako želiš, možeš naučiti dosta", kaže Teo, koji ipak dosta vremena provodi i igrajući igrice.

Univerzitetski profesor Kiril Barbareev kaže da su mladi sve više prisutni u virtuelnom, umjesto u realnom svijetu. Prema njegovim riječima, to je izazov za cijelo društvo koje treba razmisliti o ograničenju korištenja društvenih mreža barem kod tinejdžera od 14 do 16 godina.

"Mislim da nam nedostaje veći fokus na edukaciju i obrazovanje, što je zapravo dio digitalizacije. Treba analizirati koliko vremena mladi provode na društvenim mrežama i kako se to odražava na njih. Moje mišljenje je da tu treba mnogo raditi, jer određeni procesi stvaraju probleme kod novih generacija. Nije slučajno što neke zemlje uvode mjere i kreiraju drugačije politike za korištenje društvenih mreža", dodaje Barbareev.
Makedonske vlasti za sada ne planiraju zabranu korištenja društvenih mreža, iako u svijetu već postoje takvi primjeri. Iz Ministarstva za digitalnu transformaciju kažu da država ne može da se miješa u slobodan izbor građana i da odlučuje šta neko smije, a šta ne smije.

Evropski broj za prijavu online uznemiravanja dostupan i korisnicima u Sjevernoj Makedoniji

Iz Ministarstva ističu da čak i kada se uvedu zabrane za određene mreže, pojavljuju se druge prema kojima se mladi preusmjeravaju.

"Svaka aplikacija i društvena mreža ima ograničenja za osobe mlađe od 16 godina. Ako roditelji primjenjuju te postavke kod svoje djece, ona neće imati pristup algoritmima i sadržajima koji im mogu naštetiti", navode iz Ministarstva u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa.

U zgradi gdje je smještena ova institucija uskoro će početi s radom Centar za sigurniji internet MKSafeNet, čije je opremanje pri kraju. Njegova uloga biće djelovanje na tri nivoa – preventivno, edukativno i zaštitnički.
U okviru Centra razvijaće se nove digitalne alatke koje će omogućiti sigurnije i odgovornije korištenje interneta. Paralelno, djeca, roditelji i nastavnici kroz obuke i radionice dobiće praktična znanja o sajber sigurnosti.

Građani će moći prijaviti uznemiravanje u online prostoru na evropski broj 116 111, koji će uskoro biti aktiviran, kažu vlasti.

Početkom mjeseca Australija je postala prva zemlja koja je potpuno zabranila korištenje društvenih mreža za sve mlađe od 16 godina. Cilj mjere je zaštita djece od uznemiravanja i algoritama koji ih, prema tvrdnjama australijskih vlasti, izlažu nasilnom i seksualnom sadržaju.

Prema novom zakonu, kompanije koje ne onemoguće pristup mrežama djeci mlađoj od 16 godina moraće platiti kaznu od 33 miliona američkih dolara.