Dvije zapadnoafričke države, Mali i Burkina Faso, objavile su da će uvesti zabranu ulaska američkim državljanima, kao odgovor na odluku Donalda Trumpa da građanima tih zemalja zabrani ulazak u Sjedinjene Američke Države. Najave su u utorak u odvojenim saopćenjima objavili ministri vanjskih poslova dviju zemalja, što označava novi korak u pogoršanim odnosima između vojnih vlasti u regiji i Washingtona.

Trump je 16. decembra proširio postojeća ograničenja putovanja na dodatnih 20 država, među kojima su Mali, Burkina Faso i Niger. Sve tri zemlje trenutno vode vojne hunte, a nedavno su osnovale vlastito regionalno udruženje izvan Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS).

"U skladu sa načelom reciprociteta, Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje obavještava nacionalnu i međunarodnu javnost da će, s trenutnim učinkom, Vlada Republike Mali na državljane SAD-a primjenjivati iste uvjete i zahtjeve kakvi su nametnuti građanima Malija", saopćilo je malijsko ministarstvo vanjskih poslova. U sličnom tonu, ministar vanjskih poslova Burkine Faso, Karamoko Jean-Marie Traoré, u vlastitom je saopćenju naveo razloge za zabranu ulaska američkim državljanima u svoju zemlju.

Bijela kuća kao jedan od razloga za uvođenje zabrane navela je kontinuirane napade naoružanih grupa, dok su američki zvaničnici dodatno pojasnili da su ograničenja nužna "kako bi se spriječio ulazak stranih državljana o kojima Sjedinjene Države nemaju dovoljno informacija da bi mogle procijeniti rizike koje predstavljaju. Dužnost je predsjednika poduzeti mjere kako bi se osiguralo da oni koji žele ući u našu zemlju ne ugroze američki narod."

Proširena zabrana predstavlja nastavak Trumpova strožeg pristupa imigraciji, osobito nakon pucnjave u Washingtonu 26. novembra, u kojoj su ubijena dva pripadnika Nacionalne garde, što je administracija istaknula kao opravdanje za dodatne sigurnosne mjere, piše Guardian. Mali i Burkina Faso već godinama pokušavaju suzbiti naoružane grupe koje se brzo šire njihovim teritorijima. Vojne hunte obećale su odlučnu borbu protiv tih grupa nakon što su svrgnule civilne vlade, opravdavajući preuzimanje vlasti sigurnosnom nestabilnošću koja pogađa velik dio regije.