Ukidanje američkih sankcija bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima je u jednom potezu prekrojilo političku scenu u Bosni i Hercegovini.  

Međutim, koliko god je ukidanje sankcija pomoglo Miloradu Dodiku da „lakše diše“, toliko mu je oduzelo argumente i ograničilo narativni kurs i suzilo prostor za stalno izazivanje kriza u BiH, piše !Odgovor.ba.

Ukidanje sankcija 

Ministarstvo finansija i trezora Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) donijelo je 29. oktobra 2025. odluku o ukidanju sankcija brojnim osobama iz RS. Sankcije su ukinute vodećim političarima SNSD-a Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, porodici Dodik, njihovim firmama i mnogim drugim bliskim saradnicima, uključujući ministre iz RS-a. 

Ranije je, 17. oktobra, OFAC ukinuo sankcije za četiri bliska saradnika Milorada Dodika, koji su na crnoj listi SAD-a prvobitno završili zbog organizacije i promocije neustavnog "Dana RS-a".  

Onda je na sjednici NSRS dan kasnije, 18. oktobra, potvrđeno da Dodik više nije predsjednik RS, nakon što mu je polovinom avgusta oduzet mandat zbog presude koja mu zabranjuje obavljanje javnih funkcija narednih šest godina. 

Istog dana NSRS je poništila ranije usvojene zakone kojima je htjela zabraniti rad državnih pravosudnih i policijskih organa na teritoriji entiteta, a nakon što je Dodik osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. 

Kasnije je za bh. medije iz State Departmenta potvrđeno da je ukidanje sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, njegovoj porodici, saradnicima i brojnim pravnim subjektima dio redovne revizije sankcija koju Sjedinjene Američke Države provode u vezi sa Zapadnim Balkanom. 

Željka Cvijanović; Milorad Dodik, Ljubiša Ćosić (Foto: @MiloradDodik/X.com)

"Konstruktivne akcije koje je poduzela Narodna skupština Republike Srpske u prethodnim sedmicama trebale bi poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine i omogućiti partnerstvo sa SAD-om bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu", naveli su iz State Departmenta. 

Dodali su da će "nastaviti blisku saradnju sa političkim akterima u BiH radi unapređenja zajedničkih prioriteta". 

Uvođenje sankcija 

SAD su 2022. godine uvele sankcije Miloradu Dodiku i Alternativnoj televiziji (ATV) Banja Luka zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH, uključujući blokadu njihove imovine u SAD-u. 

U 2023. godini sankcionisani su Nenad Stevandić, Radovan Višković, Željka Cvijanović i Miloš Bukejlović zbog poticanja na neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda RS-a. 

U junu 2024. godine sankcije su proširene na Milenka Čičića, Đorđa Đurića, te firme povezane s Igorom Dodikom: Infinity International Group, Infinity Media, K-2 Audio Usluge, Una World Network, Kaldera Company, Prointer i Sirius 2010. 

U novembru 2024. sankcionisani su Vladimir Perišić i kompanija Elpring zbog pokušaja zaobilaženja ranijih sankcija. 

Sredinom decembra 2024. sankcije su proširene na Stašu Košarca, Aleksandra Dobrića, Mirka Dobrića, Vlatka Vukotića, kao i kompanije Best Service, ATV, Vorto, Zelena Jabuka i Nimbus Innovations, zbog povezanosti s Dodikovom porodicom i njegovim sinom Igorom. 

Američke sankcije porodici i saradnicima Milorada Dodika uvođene su uz obrazloženje da su povezani s ozbiljnom korupcijom i zloupotrebom javnog novca u Republici Srpskoj. Ministarstvo finansija SAD-a je 2023. godine Igora i Goricu Dodik označilo kao osobe koje omogućavaju koruptivne radnje i izvlačenje javnih sredstava radi ličnog i porodičnog bogaćenja, uz ocjenu da RS sve više funkcioniše kao “porodična firma” Milorada Dodika, što odvraća strane investitore i donatore. 

SNSD i HDZ imaju dugoročan plan, dok Sarajevo reaguje od danas do sutra (Foto: Radio Slobodna Evropa/Facebook)

Za Igora Dodika dodatno je navedeno da se bavio podmićivanjem opozicionih političara kako bi došao do povjerljivih informacija i utjecaja na izborni proces. Uprkos ovim ozbiljnim optužbama, domaća tužilaštva nisu pokrenula temeljite istrage koje bi dovele do krivične odgovornosti. 

Proširenjem sankcija 2024. godine, SAD su navele da sankcionisane firme predstavljaju ključne izvore prihoda za Dodikovu mrežu, uz poruku da će nastaviti razotkrivati prevare kojima se vlast koristi za ličnu korist. Ipak, s promjenom američke politike, korupcija u drugim državama očigledno više nije prioritetna prijetnja po SAD. 

Posebno se naglašavalo da domaće institucije nikada nisu do kraja istražile ove navode.  

Dogovor sa Washingtonom 

Ukidanje sankcija dolazi kao rezultat očiglednog dogovora između SAD-a i Milorada Dodika, iako detalji tog dogovora nisu poznati javnosti.  

Odnos Dodika prema Washingtonu imao je svoje uspone i padove. Od „daška svježeg vjetra na Balkanu“, kako ga je opisala bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, do uvođenja sankcija, pa do njihovog ukidanja. 

Banja Luka, 12. maj 1998. EPA PHOTO EPA/DRAGO VEJNOVIC/dv/kr

Tokom cijelog perioda na vlasti, Dodik je pokazao izvrsno taktičko djelovanje i pozicioniranje, vješto ispitujući granice strpljenja američke administracije i javnog mnijenja u RS-u.  

Dogovor je nesumnjivo postignut kao rezultat njegovog intenzivnog lobiranja u SAD-u, ali i vrlo izvjesnog njegovog obećanja da će prestati izazivati krize ustavnog poretka. 

Dodik je kod američke administracije lobirao preko nekoliko važnih saveznika predsjednika Trumpa, uključujući Rudolpha Giulianija, Roda Blagojevicha, advokate Marca Zella i Roberta Garsona, te lobističku firmu Tactic Global Caroline Wren. Neki od njih su dolazili na njegove skupove i obilazili RS. 

Rod Blagojevich i Milorad Dodik. (Foto: Predsjednik.rs)

Nakon ukidanja sankcija 

A ukidanje sankcija pratilo je jedan zanimljiv i neočekivan obrat: zahlađenje odnosa između Banje Luke i Beograda. Kada je Dodik bio pod sankcijama, režim srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića pružao mu je punu podršku. Nakon ukidanja sankcija, međusobni odnosi su svedeni na tek jedan službeni sastanak. I sve to je dovelo do svojevrsnog „hladnog rata“ između dva režima, koji je u jednom trenutku prerastao u gotovo „estradno-hibridni sukob“. 

Vučić se, najvjerovatnije, našao u nezavidnoj situaciji, jer je dogovor postignut bez njegovog znanja. Dodik je sam sjedio za stolom sa Amerikancima, što je ugrozilo Vučićevu poziciju „lidera Srba“. 

Iako je ukidanje sankcija predstavljalo jednu od najvećih političkih pobjeda Milorada Dodika, svojevrsni pečat njegove karijere „tranzicijskog političkog lidera“, prvi udar došao je iz neočekivanog smjera: od glasača u RS-u. 

(Foto: !Odgovor)

Na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a očekivala se neminovna pobjeda kandidata SNSD-a, Siniše Karana, pouzdanog saveznika i kadra stranke. Međutim, iznenađujući izbor opozicije gotovo nepoznatog profesora Branka Blanuše za zajedničkog kandidata, doveo je izborni proces u neizvjesnost. Sada se zbog neregularnosti, čeka ponovno održavanje izbora na pojedinim biračkim mjestima. I sada Blanuša, svježe izabrani lider SDS-a, ima optimalne šanse da sjedne u Dodikovu staru fotelju. 

Dodik nakon odluke CIK-a o ponovnom provođenju izbora nije prijetio secesijom i novim zakonima u NSRS. Sada djeluje unutar ustavnog okvira i najavljuje samo krivične prijave protiv članova CIK-a. 

Izgleda da je u dogovoru bila i „klauzula o lijepom ponašanju u dejtonskim okvirima“.