NA SVJETSKIM su berzama prošle godine cijene dionica u prosjeku porasle više od 20 posto, cijena zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dok je vrijednost dolara prema korpi valuta pala više od devet posto, a cijene nafte oko 20 posto.

Premda rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio naročito impresivan i premda je Washington uveo carine na sav uvoz u SAD, na svjetskim su berzama cijene dionica prošle godine snažno porasle.

MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvata dionice više od 2.500 kompanija, porastao je prošle godine 21 posto i krajem godine dosegao rekordni nivo od 1.024 boda.

Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 posto, S&P 500 oko 16,4 posto, a Nasdaq 20,4 posto.

Trumpove carine uzdrmale berze

No, nije sve išlo glatko. U aprilu je S&P 500 indeks bio na rubu tržišta medvjeda jer je pao gotovo 20 posto ispod svog rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD.

To je uzdrmalo svjetske berze jer su se investitori plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i Evropske unije.

Situacija se postepeno smirila, Washington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta je tema s vremenom pala u drugi plan.

Od maja do kraja godine berzanski su indeksi snažno porasli, ponajviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.

Posljednjih mjeseci tehnološki je sektor vrlo nestabilan jer se investitori plaše da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.

Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.

Zbog slabosti tržišta rada, Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 postotnih bodova.

Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja je započela u oktobru 2022.

Rekordi i na evropskim berzama

Evropske su berze također prošle godine snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 posto i dosegao rekordne nivoe, iznad 590 bodova.

Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 posto.

Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 posto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.

Njemački DAX indeks porastao je oko 23 posto, zahvaljujući podsticajnim mjerama vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.

Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 posto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 posto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.

Na evropskim je berzama najveći dobitnik prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 posto, zahvaljujući relativno stabilnom rastu ekonomija, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.

Snažno je, 56,5 posto, porastao i odbrambeni sektor jer su članice Evropske unije najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.

"Mislim da su pad dolara, neizvjesnost u politikama Bijele kuće i nesigurnost u vezi sa AI dionicama naveli investitore da potraže sigurnost u nekim drugim područjima, što je pogodovalo evropskim berzama", kaže Danni Hewson, analitičarka investicione platforme AJ Bell.

Azijska tržišta snažno porasla

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle je godine porastao 27 posto, najviše od 2017., ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.

Južnokorejski Kospi indeks skočio je čak 76 posto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18, a u Hong Kongu 28 posto.

Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 posto.

Dolar znatno oslabio

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine pala 9,4 posto, najviše od 2017. godine.

To je posljedica smanjenja kamata Fed-a, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti investitora zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Fed-a s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, godinu je završio na 98,35 bodova.

Američka je valuta pritom znatno oslabila prema euru, pa je kurs dosegnuo 1,1735 dolara za euro, što je 13,4 posto više nego na početku godine.

Kurs dolara prema japanskom jenu na kraju godine iznosio je oko 156,50 jena, gotovo isto kao i na početku godine, uprkos tome što je japanska centralna banka zbog povišene inflacije u dva navrata povećala kamatne stope.

Nafta pojeftinila, zlato snažno poskupjelo

Cijene nafte prošle su godine oštro pale jer je OPEC povećao proizvodnju, dok potražnja nije bila tako snažna kao što se očekivalo. Na londonskom tržištu cijena barela potonula je oko 19 posto, na približno 56 eura, dok je na američkom tržištu pala gotovo 20 posto, na oko 53 eura.

Cijena zlata prošle je godine porasla oko 64 posto, što je njen najveći godišnji skok od 1979. godine, a u jednom se trenutku prvi put u historiji probila i iznad nivoa od oko 4.140 eura po unci.

Rast cijene zlata potaknuo je niz faktora, od slabljenja dolara i smanjenja kamata u SAD-u, preko geopolitičke i ekonomske nesigurnosti, do snažne potražnje centralnih banaka i investicionih fondova.

Još snažnije prošle je godine porasla cijena srebra, gotovo 150 posto, na više od 66 eura po unci, što je njen najveći godišnji skok u historiji.