Visok broj bolovanja u Njemačkoj otvorio je novu raspravu o održivosti postojećeg sistema isplate zarada, a poslodavci sada otvoreno traže radikalne reforme koje bi direktno pogodile prava zaposlenih. Prema njihovim procjenama, troškovi bolovanja poprimili su razmjere ozbiljnog ekonomskog problema koji prijeti konkurentnosti njemačke privrede.

Predsjednik Saveza njemačkih poslodavaca (BDA) Rainer Dulger zatražio je temeljnu reformu sistema plaćenog bolovanja, upozoravajući da sadašnji model podstiče zloupotrebe i masovne izostanke s posla. U intervjuu za list Die Welt poručio je da je neophodno ukinuti potvrde o bolovanju koje se izdaju telefonskim putem.

"Međunarodna iskustva pokazuju da što je naknada za bolovanje izdašnija, to je veći izostanak s posla, naročito kada je riječ o lakšim bolestima", rekao je Dulger.

Telefonska bolovanja kao prostor za zloupotrebe

Prema njegovim riječima, telefonske potvrde o bolovanju uvedene su kao hitna mjera tokom pandemije, ali danas predstavljaju ozbiljan prostor za zloupotrebe. Kao savremeniju alternativu, Dulger predlaže video-konsultacije s ljekarima, koje bi omogućile veću kontrolu i vjerodostojnost.

Jedan od ključnih prijedloga odnosi se i na ograničavanje prava na plaćeno bolovanje na maksimalno šest sedmica godišnje. Trenutno u Njemačkoj važi pravilo da zaposleni ima pravo na šest sedmica pune plate za svaku pojedinačnu bolest, što omogućava višestruko korištenje tog prava u toku jedne godine.

Dulger je također zatražio da se tokom bolovanja više ne isplaćuju dodaci za noćni rad, rad nedjeljom i prekovremeni rad.

"Oni koji ne rade nemaju dodatno opterećenje", poručio je.

Osim toga, smatra da bi Ljekarska služba fondova zdravstvenog osiguranja trebala češće i brže provjeravati opravdanost bolovanja, jer su takve kontrole trenutno rijetke i neefikasne.

Milijarde eura gubitaka i alarmantna statistika

Povod za ovu raspravu je nagli rast izostanaka s posla od 2022. godine. Prema procjenama Njemačkog ekonomskog instituta (IW), koji je blizak poslodavcima, tokom 2024. godine poslodavci su za isplatu plata za vrijeme bolovanja izdvojili oko 82 milijarde eura, ne računajući izgubljenu proizvodnju i smanjenu ekonomsku vrijednost.

Dodatno, studija Saveznog instituta za sigurnost i zdravlje na radu pokazuje da su dani bolovanja u 2024. godini uzrokovali ukupan gubitak proizvodnje od čak 134 milijarde eura. Prema tim podacima, svaki zaposleni u Njemačkoj je tokom prošle godine u prosjeku bio na bolovanju 20,8 dana.

Ovi podaci dodatno jačaju pritisak poslodavaca na vlasti da preispitaju jedan od temeljnih stubova socijalne države, što bi moglo izazvati snažne reakcije sindikata i zaposlenih širom zemlje.