Posljednje istraživanje **Eurobarometar**a pokazalo je da su Hrvati treći u Evropskoj uniji po broju pušača, s poražavajućim podatkom da u Hrvatskoj puši čak 35 posto odraslih osoba. Riječ je o ozbiljnom izazovu za javno zdravstvo, koji zahtijeva sistemski i dugoročan pristup, a jedan od modela koji se sve češće spominje jeste koncept smanjenja štete od pušenja.

Prema stručnjacima iz oblasti javnog zdravstva, koncept Tobacco Harm Reduction (THR) predstavlja pristup koji se već godinama primjenjuje u različitim zdravstvenim politikama širom svijeta. Njegova suština je omogućavanje izbora odraslim pušačima koji ne mogu ili ne žele prestati pušiti, da pređu na potencijalno manje štetne bezdimne proizvode.

Bezdimni proizvodi podrazumijevaju proizvode kod kojih nema sagorijevanja duhana, za razliku od klasičnih cigareta, jer upravo proces sagorijevanja proizvodi najveći dio štetnih i kancerogenih supstanci, prenosi Jutarnji.hr.

Nauka, dijalog i platforma Omni

U dijalog o smanjenju štete od pušenja uključila se i duhanska industrija, s ciljem da, kako navode, doprinese rješenju, a ne problemu. Tako je nastala naučna platforma Omni™, koja objedinjuje relevantne naučne i praktične informacije o bezdimnim proizvodima.

„Omni je dinamična platforma koja ima za cilj potaknuti dijalog o potencijalu bezdimnih proizvoda u smanjenju štete od pušenja. Riječ je o dijalogu zasnovanom na dokazima iz stvarnog svijeta, potkrijepljenim najnovijom i najkvalitetnijom naukom. Omni predstavlja temelj globalne transformacije kompanije BAT, zasnovane na konceptu smanjenja štete od pušenja“, kaže doktor Hugo Tan, glavni medicinski direktor BAT-a.

Platforma sadrži brojna nezavisna naučna istraživanja, objavljena u uglednim naučnim časopisima i recenzirana širom svijeta. Uključeni su i nalazi javnozdravstvenih institucija i nadležnih tijela, kao i istraživanja same kompanije BAT.

„Glavni kriterij za uvrštavanje istraživanja na Omni platformu jeste da su provedena prema najvišim naučnim standardima i obavezno recenzirana od strane naučne zajednice“, pojašnjava doktor Tan.

Iako postoji razumljivo nepovjerenje javnosti prema istraživanjima koja su na bilo koji način povezana s duhanskom industrijom, Tan ističe da su upravo zbog toga dodatno fokusirani na transparentnost, kvalitet i provjerljivost.

„Zabrinjava nas ograničen interes dijela naučne zajednice za istraživanja bezdimnih proizvoda. Naša odgovornost je da proizvedemo najbolju moguću nauku i pozivamo cijelu naučnu zajednicu da učestvuje u recenzijama, kako bismo dobili što širu sliku“, dodaje.

Rezultati koji mijenjaju percepciju

Ideja da duhanska industrija može imati pozitivan uticaj na javno zdravstvo godinama se smatrala gotovo nemogućom. Međutim, primjeri iz prakse pokazuju drugačije.

„Švedska je u periodu od 2008. do 2024. godine smanjila stopu pušenja za 65 posto. Nisu koristili zabrane, već su pušačima ponudili alternative. Danas imaju 39,6 posto nižu smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem u odnosu na prosjek EU“, ističe doktor Tan, dodajući da je broj korisnika nikotina ostao na evropskom prosjeku.

Značajne pomake ostvarile su i Grčka i Češka. Grčka je u samo tri godine smanjila broj pušača za 600.000, dok je Češka postala prva članica EU koja je smanjila udio pušača s 30 na 23 posto.

Primjeri uspješne regulative postoje i izvan Evrope. Novi Zeland je na putu da postane „smoke-free“ zemlja, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo smanjilo stopu pušenja sa 16,4 na 10,4 posto, uključivanjem e-cigareta u nacionalnu strategiju kroz kampanju „Swap to stop“.

„Uspjeh ovih zemalja nije slučajan. On je rezultat tri ključna faktora: informisanosti, dostupnosti i napredne regulacije“, naglašava Tan.

Na kraju, u BAT-u poručuju da ostaju posvećeni prikupljanju naučnih dokaza, razvoju istraživačkih inicijativa i otvorenom dijalogu s regulatorima, zdravstvenim stručnjacima i javnošću.

„Promjene nisu moguće bez saradnje i otvorenog dijaloga. Samo zajedno možemo doći do rješenja koja će imati stvarni uticaj na javno zdravlje“, zaključuje doktor Hugo Tan.