Njemačke zdravstvene udruge upozorile su da bi rastuća antisirijska retorika mogla dovesti do nedostatka osoblja u njemačkim bolnicama i staračkim domovima.

Sirijci čine najveću grupu stranaca, 16 posto, zaposlenih u zdravstvenom sistemu, prema njihovim podacima. No, pad dugogodišnjeg režima Bashara al-Assada izazvao je nagađanja o budućnosti sirijske manjine u Njemačkoj, koja je primila najveći broj izbjeglica iz Sirije od izbijanja migrantske krize 2015. godine.

Kancelar Friedrich Merz, koji je pod sve većim pritiskom krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) da zauzme stroži stav o imigraciji, rekao je u novembru da "nema razloga" za produljenje azila Sirijcima u Njemačkoj.

-Više nema građanskog rata, dodao je, ali nije isključio mogućnost deportacija, iako se vlasti nadaju da će Sirijci dobrovoljno napustiti zemlju.

Njemačko liječničko udruženje upozorilo je, prema Financial Timesu, da će se bez sirijskih liječnika mnoge bolnice i klinike suočiti s "velikim nedostatkom". Organizacija navodi da je Njemačku u 2024. godini već napustilo 2197 ljekara, od kojih je 41 posto bilo stranih državljana. Zdravstveni sektor bori se s ozbiljnim nedostatkom radne snage i morat će zaposliti najmanje 280 000 dodatnih radnika do 2049. godine.

Danas u Njemačkoj živi oko 972.000 sirijskih državljana, od kojih je oko 712.000 tražitelja azila, prema posljednjim službenim podacima iz 2023. godine. AfD, koji je na izborima postigao rekordni rezultat , 21 posto glasova, dijelom zahvaljujući antimigrantskoj retorici i spominjanjima zločina koje su počinile izbjeglice, optužuje imigrante da iskorištavaju njemačku socijalnu pomoć.

U 2024. godini 55 posto Sirijaca koji žive u Njemačkoj primalo je socijalnu pomoć, što je veliki skok u odnosu na 80 posto u 2018. Prema podacima iz svibnja, zaposleno je 300.000 Sirijaca, od kojih više od 80.000 radi u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom radne snage zbog starenja stanovništva.

Doprinos Sirijaca „društvu u cjelini“ „ključan je“ dio ovih demografskih izazova, rekla je Lydia Malin, ekonomistica u Njemačkom ekonomskom institutu. Sirijci rade u uslužnim sektorima koji će u budućnosti biti hitno potrebni „kako bi se brinuli za naše roditelje ili za našu djecu“, rekla je.

Otprilike trećina svih Sirijaca u Njemačkoj su djeca školske dobi, upozorava Malin.

-Ako sve žene i maloljetnike pošaljemo kući jer se još ne mogu brinuti o sebi, izgubit ćemo upravo onaj potencijal koji će nam trebati za 10 ili 15 godina, upozorava Malin.

Njemački savez obrtnika i malih poduzetnika također ističe potrebu za radnom snagom, navodeći da sirijski radnici predstavljaju najveću skupinu radnika bez njemačkog pasoša, sa 17 posto.

-S obzirom na demografski trend smanjenja broja mladih ljudi koji ulaze na tržište rada, ovaj potencijal za osposobljavanje u kvalificiranim zanimanjima važniji je nego ikad, dodaju.

Njemačka advokatska komora upozorava da 88 posto Sirijaca u Njemačkoj ima status međunarodne zaštite, stoga ih se jednostavno ne može deportirati dok se ne ispune uvjeti za njihov siguran povratak.