Situacija na globalnim tržištima nafte relativno je stabilna nakon američkog hapšenja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura u subotu.

Investitori još uvijek proučavaju utjecaj na globalnu ponudu sirove nafte, energente i berze.

Cijena nafte blago je pala na otvaranju trgovanja, ali barel Brent sirove nafte i dalje košta oko 60 dolara, dok je cijena West Texas Intermediate sirove nafte oko 57 dolara. Ova mirna reakcija je očekivana, procjenjuje Tomaž Slavec iz Petrola.

Venezuela crpi samo jedan posto svjetske nafte godišnje, iako ima petinu svjetskih rezervi. S najavljenim dolaskom američkih tvrtki Chevron i Exxon Mobil u Venezuelu, to bi se moglo promijeniti i cijena po barelu bi se mogla smanjiti.

-Ako bi se rast venezuelanske ponude povećao, cijene bi mogle kliznuti prema 50 dolara po barelu, ali to ovisi i o odlukama OPEC kartela, preostalih glavnih proizvođača i tempu drugih američkih ulaganja u Venezuelu, rekao je Slavec.

No prije toga, prema Alešu Lokaru iz Generali Investmentsa, trebalo bi uložiti otprilike 100 milijardi dolara u obnovu zastarjele crpne opreme. Stoga je riječ o dugoročnoj američkoj strategiji, a kratkoročno se cijena nafte, kaže, najvjerojatnije neće značajno mijenjati. Međutim, prema Lokaru, zbog nestabilnosti američke politike, povjerenje u američki dolar ili u američke obveznice moglo bi dodatno pasti.

-Mislim da će to ubrzati proces dedolarizacije svijeta, tako da će se dolar manje koristiti u međunarodnoj trgovini ili u obliku rezervi središnjih banaka, posebno azijskih ili nekih evropskih, uvjeren je Lokar.

Posljedično, to znači skok plemenitih metala, što je već dokazano, s porastom cijena zlata i srebra za dobra dva, odnosno četiri posto zbog investitora koji traže sigurna ulaganja.