Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak se u Parizu susreo s čelnicima država članica Koalicije voljnih na sastanku na kojem su saveznici Kijeva trebali preuzeti obaveze i podržati Ukrajinu, koja se već gotovo četiri godine odupire ruskoj agresiji, po pet tačaka koje uključuju i raspoređivanje multinacionalnih oružanih snaga na njezinu teritoriju, piše Jutarnji list.

U tih pet tačaka su prekid vatre i praćenje poštuje li se, nastavak podrške ukrajinskim oružanim snagama, načini raspoređivanja multinacionalnih snaga na teritoriju Ukrajine, obaveze u vezi s djelovanjem saveznika u slučaju nove ruske agresije protiv Ukrajine i dugoročna odbrambena saradnja, doznala je Ukrajinska pravda.

Izvori bliski francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu predstavili su ovaj novi sastanak Koalicije voljnih kao vrhunac napora koji je započeo prije otprilike godinu dana, nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kako bi spriječio Sjedinjene Države da "napuste Ukrajinu".

Anonimni dužnosnik Elisejske palače naglasio je da zapadno vojno osoblje neće biti stacionirano na liniji razgraničenja "jer govorimo o liniji od 1400 km, a prisutnost vojnika na liniji nema smisla ni taktički ni strateški".

"Vrlo je važno da imamo sva tehnička sredstva za praćenje situacije na terenu: dronove, satelite itd. Ali prije svega da mi - Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci - jasno razumijemo što bismo trebali učiniti u slučaju kršenja primirja", naglasio je predstavnik administracije Emmanuela Macrona.

"Osim toga, postoje još dvije vrlo važne stvari u sigurnosnim jamstvima. Prva je dugoročna kontinuirana podrška Oružanim snagama Ukrajine kako bi se spriječio budući napad na tu državu. Druga je raspoređivanje multinacionalnih snaga za podršku Ukrajini u zraku, na moru i na kopnu, kao i za obuku i obnovu ukrajinskih trupa", citirala je Ukrajinska pravda.

Važan skup

Iako izvori nisu spomenuli od koga Koalicija namjerava zaštititi Ukrajince, jasno je da je riječ o Rusiji.

Pariški je skup važan jer je to prvi put poslije 27. marta 2025. da se na istom mjestu okupila čitava Koalicija voljnih. Naime, iz ureda francuskog lidera Emmanuela Macrona najavili su kako "očekuju da će u Parizu biti 27 sudionika Koalicije voljnih, na razini šefova država i vlada, a da se ukupno očekuje predstavnike 35 država i međunarodnih organizacija". Među njima su i Amerikanci, uz Ruse ključni igrač u rješavanju rata u Ukrajini.

Kako bi saznali kakvi su planovi Donalda Trumpa, najavljeno je da će Zelenski i Macron najprije održati radni ručak s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom. Jer, šta god odluči Koalicija voljnih, to će biti gotovo nemoguće provesti bez čvrste podrške i suradnje sa SAD-om. Europa je desetljećima zanemarivala obranu i sada plaća cijenu za takvu politiku. Vojno i obavještajno ovisna o Americi, mora pokunjeno gledati što izvodi Donald Trump jer on je jedini koji je može štititi od Vladimira Putina i Rusije.

Da se u Parizu ne događa još jedan u nizu uobičajenih skupova, vidjelo se kada je objavljeno da su se prije političara sastali francuski, britanski, ukrajinski i američki vojni dužnosnici kako bi razgovarali o sigurnosnim jamstvima u Ukrajini i modalitetima njihove provedbe.

Na X-u, general Fabien Mandon, francuski načelnik Glavnog štaba, napisao je da su tom sastanku prisustvovali njegov britanski kolega, general Knighton, načelnik Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga, general Hnatov, kao i zapovjednik američkih snaga u Evropi, general Grynkewich. Ipak, prema Le Mondeu, "ne treba očekivati objavu informacije o tome koliko su vojnika Francuska i UK spremni poslati u Ukrajinu".

Dva dana prije toga, nakon sastanka s predstavnicima Koalicije voljnih koji je održan u Kijevu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da sigurnosna jamstva moraju uključivati fizičku prisutnost barem britanskih i francuskih trupa na ukrajinskom teritoriju.

Ko će sudjelovati

Zapadni mediji izvijestili su da su Francuska i UK "spremni sudjelovati u praćenju primirja čak i bez mandata UN-a ili EU". Poziv Ukrajine bio bi dovoljan za te zemlje.

"Britanija i Francuska predsjedavaju Koalicijom voljnih. Njihova vojna prisutnost je obavezna", izjavio je Zelenski. Međutim, prema njegovim riječima, konačni tekst sporazuma o jamstvima sigurnosti, koji bi trebao biti uključen u "mirovni" paket, još nije dostupan, a ključni detalji još nisu dogovoreni. To uključuje format i opseg vojne prisutnosti partnera.

Svjestan da to neće ići lako, Zelenski je dodao da "nisu svi u Koaliciji voljnih spremni poslati trupe". Napomenuo je da će konačan broj zemalja koje su spremne poslati svoje trupe u Ukrajinu postati jasan tek nakon što započne proces ratifikacije u tamošnjim parlamentima. Osim toga, Kremlj se protivi bilo kakvoj prisutnosti NATO-ovih trupa u Ukrajini, a ni SAD nije službeno potvrdio svoje sudjelovanje.

Ali u međuvremenu je načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga Ukrajine Andrij Gnatov objavio da je Ukrajina pripremila četverodijelni sporazum sa Sjedinjenim Državama o sigurnosnim jamstvima. Prema njegovim riječima, Kijev i Washington, na razini vojnih zapovjedništava, odobrili su vojni dokument od četiri dijela koji se odnosi na potporu ukrajinskim oružanim snagama u obliku opskrbe, modernizacije i praćenja mogućih kršenja u slučaju prekida primirja.

Dodao je da se na sličan način priprema dogovor sa zemljama iz Koalicije voljnih, odnosno da se raspravlja o pitanju razmještaja vojnog kontingenta u Ukrajini.

Koliko god govori o miru, Zelenski nekim potezima pokazuje da sumnja u takav rasplet. U ponedjeljak je bivšu kanadsku ministricu financija Chrystiju Freeland imenovao svojom savjetnicom za ekonomski razvoj, uz obrazloženje da je "stručnjakinja za takva pitanja i ima značajno iskustvo u privlačenju investicija i provođenju ekonomskih transformacija. Ukrajina treba povećati unutarnju otpornost - radi obnove Ukrajine, ali i radi jačanja naše obrane, ako zbog odugovlačenja partnera budemo morali dulje raditi na okončanju rata", komentirao je predsjednik.

Chrystia Freeland po majčinoj je liniji porijeklom iz Ukrajine, a diplomirala je rusku povijest i književnost na Harvardu.