Sinoć, na blagdan Sveta tri kralja, uz neuobičajene mjere sigurnosti i povjerljivosti, u Kopenhagenu se sastao danski državni vrh kako bi dogovorio strategiju u grenlandskoj krizi. Nakon otprilike dva sata pred novinare je stao ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen i rekao da će zatražiti sastanak s američkim kolegom Marcom Rubiom kako bi se "razjasnio nesporazum".

"Moramo razjasniti neke nesporazume koji su se dogodili. Vjerujemo da je ova situacija posljedica pogrešnog tumačenja. Naprimjer, nije tačno da se ruski i kineski brodovi kreću oko Nuuka na Grenlandu", rekao je Rasmussen, dodavši da će zajedno s Vivian Motzfeldt, ministricom vanjskih poslova Grenlanda, poći u Washington, ali i da ne zna kad će se to dogoditi.

Radi se o očiglednom pokušaju smirivanja tenzija i bitno blažoj retorici u odnosu na istupe danske premijerke Mette Frederiksen posljednjih dana, koja zbog okupljanja Koalicije voljnih u Parizu nije nazočila sastanku u Kopenhagenu.

Rasmussen je naglasio da "SAD ne može jednostavno dobiti Grenland", ali odmah rekao da se slaže s mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trumpa da postoje određeni izazovi sigurnosne politike na Arktiku.

Saradnja može, predaja suvereniteta ne može

Izrazio je spremnost na saradnju i širenje američke prisutnosti na Grenlandu, ali ne i prepuštanje suvereniteta nad najvećim otokom svijeta. Ni prodaja Grenlanda, o čemu se u posljednjih 24 sata počelo govoriti u Washingtonu, ne dolazi u obzir, naglasio je Rasmussen.

Sastanak u Kopenhagenu nije najbolje odjeknuo na Grenlandu. Pipaluk Lynge, predsjednica Odbora za vanjsku i sigurnosnu politiku grenlandskog parlamenta, izrazila je nezadovoljstvo što nijedan grenlandski predstavnik nije bio pozvan. Danski političari odmah su odgovorili da je problem bio u tome što su zbog osjetljivosti teme svi učesnici morali biti fizički prisutni u Kopenhagenu.

"Dakle, oni održavaju sastanak o nama - historijski sastanak o nama - bez nas. To je neokolonijalistički pristup. Ova frustracija postoji u grenlandskom stanovništvu već mnogo godina. Zato se i želimo osamostaliti, nemamo osjećaj da smo ravnopravni. Ne želimo biti građani drugog reda", rekla je Lynge za dansku javnu radioteleviziju (DR).

I dok ankete po ulicama danskih gradova pokazuju određeno nezadovoljstvo i razočaranje građana reakcijom danske vlade na američke pretenzije, danski stručnjaci za međunarodne odnose nemaju nimalo iluzija što će se dogoditi s Grenlandom ako Trump ustraje i postane agresivan u svojim namjerama.

"Američki ratni stroj jednostavno je presnažan"

"Ako SAD odluči napasti Grenland, što je zasad teško zamislivo, ostali bismo sami. Niko neće ni prstom mrdnuti, u strogo vojnom smislu. Niko nam neće pomoći", rekao je za DR Peter Viggo Jakobsen, docent na Institutu za strategiju i ratne studije pri danskoj Odbrambenoj akademiji.

Prema propisima, danska vojska morala bi reagirati u slučaju napada bez čekanja naredbe iz Kopenhagena, no Jakobsen smatra da bi bilo kakva borba bila "potpuno besmislena": "Grenland je jako daleko, tamo je vrlo hladno i uvjeti za borbu su grozni. Američki ratni stroj jednostavno je prevelik i presnažan da bi se tu išta moglo učiniti".

Na pitanje DR-a svodi li se onda podrška evropskih saveznika samo na lijepe riječi, Jakobsen zaključuje: "Naravno, niko neće umirati za Grenland. Ni mi ne namjeravamo umirati za Ukrajinu. Dajemo joj novac i oružje, ali nećemo umirati. Ako Amerikanci napadnu, bit će to game over. A Grenlanđani će se morati pomiriti s time da imaju novog gazdu".

"SAD neće vojno zauzeti Grenland"

S time se slaže i Jakob Linnet Schmidt, doktorand u Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za odbrambenu politiku, koji također ne vjeruje da će SAD oružanim snagama zauzeti Grenland, ali ako bi se to dogodilo, ne ostavlja nikakvu nadu u danski uspjeh.

"Bilo bi samoubistvo ući u vojni sukob protiv SAD-a na Grenlandu. Čak i uz pomoć evropskih saveznika. Naravno, Danska ima više vojnih kapaciteta nego što Trump priznaje kad se izruguje sa psećim zapregama, ali to ipak nije dovoljno", rekao je Schmidt za DR.